четвртак , 28 марта 2024
Početna / Некатегоризовано / GOST ZAVIČAJA: MILOVAN BOŽINOVIĆ, AMBASADOR SRBIJE U AUSTRIJI

GOST ZAVIČAJA: MILOVAN BOŽINOVIĆ, AMBASADOR SRBIJE U AUSTRIJI

Ambasador Milovan Božinović uskoro završava svoj mandat ambasadora u Austriji i vraća se u Srbiju. Radi se o uglednom diplomati sa jednom od možda nainteresantnijih biografija među ambasadorima. Zavidnu karijeru stekao je potpunom posvećenošću svom pozivu jer je, kako kaže, zadužen poverenjem koje je  sticao celoživotnim zalaganjem. Bili smo gosti u Ambasadi Srbije u Beču i uradili ovaj zanimljivi intervju namenjen našoj dijaspori, kako u Austriji tako i u svetu.

ZAVIČAJ:  Vaša ekselencijo, nalazimo se na početku godine. Po čemu ćete pamtiti 2012. i šta očekujete od 2013. godine?

MILOVAN BOŽINOVIĆ: Proteklu godinu ću pamtiti po jednom novom, politički svežijem i odgovornijem nastojanju države da reši zaista velike i teške probleme. Retko koja država je u poziciji da se istovremeno suoči sa toliko brojnih, a različitih teškoća čija se rešenja ne smeju odlagati. Iako je prerano da govorimo o uspesima, ipak se može reći da se Srbija, kao retko kad u nedavnoj prošlosti, uhvatila u koštac sa ključnim problemima i nastoji da ih reši ili bar pomeri koliko moze napred. Njih je toliko da ćemo se mnogima baviti godinama. Ovo nije vreme za političke oportuniste i Vlada je to shvatila. U ovoj godini očekujem da se ovaj novi politički mentalitet potvrdi i dokaže kroz nova, kreativna i po nas pozitivna rešenja. Najvažniji politički cilj Srbije je članstvo u Evropskoj uniji, a to je jedan dug i težak put, na kome bismo u ovoj, novoj godini mogli da prevalimo jedan njegov značajan deo. Pored toga, privredni oporavak je apsolutni prioritet i tu nam je Austrija vrlo značajan i dragocen partner.

ZAVIČAJ:  Sa Republikom Austrijom imamo izuzetno prijateljske odnose i prema konstatacijama njihovih zvaničnika, koje su poznate i u Beogradu. Koliko privredna saradnja prati te odnose i da li na privrednom planu očekujete dalji napredak?

MILOVAN BOŽINOVIĆ  Opšte je poznato da je Austrija najveći strani investitor u Srbiji. Naš je cilj da Austrija sačuva tu reputaciju i u narednim godinama uđe u nove poduhvate. Mi smo u kontaktu sa austrijskim firmama koje posluju u Srbiji i one su zadovoljne svojim učinkom. U austrijskim poslovnim krugovima je prisutno saznanje da je moguće postići mnogo više. Danas je situacija takva da većina privrednika u Evropi smatra, da je  članstvo jedne države u Evropskoj uniji najvažnija garancija da se radi o stabilnoj zemlji u koju vredi ulagati. Austrijski poslovni krugovi razmisljaju na isti način. To je jedan od razloga,  ali ne i jedini,  zašto nas Austrija snažno podržava u nastojanjima da otpočnemo pregovore o članstvu u EU.

ZAVIČAJ: Ambasador ste u državi u kojoj živi i radi oko, po nezvaničnim podacima, 250. 000 ljudi srpskog porekla. Kako ocenjujete njihove aktivnosti obzirom da su i oni predstavnici Srbije?

MILOVAN BOŽINOVIĆ  Mi polazimo od procene da u Austriji stalno živi između 200 i 250 hiljada ljudi srpskog porekla, uglavnom austrijskih državljana. Oni važe kao dobro integrisana zajednica. Od države i građana Austrije prihvaćeni su kao konstruktivni faktor. Kada su Srbi u pitanju, ne postoji problem njihove integracije osim u nekom zanemarljivom obimu. Tako misle i otvoreno kažu nadležni austrijski organi. Činjenica da se uglavnom radi o Austrijancima srpskog porekla, upućuje na potrebu da srpska zajednica, kroz neku pogodnu organizacionu formu, treba da postane aktivniji i vidljiviji faktor austrijske unutrašnje politike. O tome se već, koliko mi je poznato, vode razgovori, posebno o modelima organizovanja onih nacionalnih zajednica (na prim. jevrejska ali i turska) koji su postigli više u pogledu afirmacije na austrijskoj politickoj sceni.

ZAVIČAJ:  Dosta pohvala stiže iz naših udruženja, klubova i nema posebnih zamerki na rad naše ambasade.

MILOVAN BOŽINOVIĆ: Mi nastojimo da sa svima sarađujemo. Klubovi i udruženja treba da računaju na to da će u ambasadi imati prijateljsku podršku i konstruktivnog partnera. Potrebno je reći da je srpska zajednica sposobna, baš zato što je afirmisana i prihvaćena u austrijskom društvu, i za akcije koje idu dalje od uobičajenih organizovanja u klubovima. Centralni savet Srba u Nemačkoj je na primer nadstranačka i nadregionalna organizacija, koja se obraća celokupnoj nemačkoj javnosti kako po svim pitanjima od značaja za Srbe u Nemačkoj, tako i po pitanjima od značaja za Nemačku uopšte, što ih je učinilo prihvaćenim faktorom nemačke unutrašnje političke scene. Mislim da bi o tome trebalo i ovde pokrenuti razgovore i okupiti one pojedince srpske zajednice, koji su spremni da učestvuju u austrijskom političkom životu kao ravnopravni subjekt. Austrijska politička scena nije nekakav zatvoreni klub. Austrija je dobar domaćin velike dijaspore ljudi iz celog sveta.

ZAVIČAJ: I pored odlične integrisanosti naših ljudi ovde, beleži se vrlo mala izlaznost na austrijske, ali i srpske izbore. Kako to objašnjavate?

MILOVAN BOŽINOVIĆ To je tačno, a uzrok male izlaznosti na glasanje je upravo još uvek nedovoljno razvijena svest o tome, da su naši ljudi ravnopravan faktor austrijskog društva, i da imaju i pravo i dužnost, da učestvuju u austrijskom političkom životu. Maloj izlaznosti su doprineli neki austrijski mediji koji su iznosili spekulacije da će Srbi glasati za ekstremne austrijske partije i slično, što je za mnoge bio znak da je bolje da ostanu kod kuće.

ZAVIČAJ:  Ovde postoji jaka intelektualna elita sastavljena od naših ljudi, koji rade na univerzitetima, kao naučnici, istaknuti umetnici, političari, pisci, filozofi, ali ona nije ujedinjena. Sigurno bi i uticaj jedne takve unije bio značajan isto kao što bi bilo dobro kada bi postojao centralni savez udruženja i klubova naših ljudi za čitavu Evropu. Kako to vidite?

MILOVAN BOŽINOVIĆ Bilo bi dobro kada bi postojao jedan, recimo, centralni savet Srba u Austriji koji bi bio tribina Austrijanaca srpskog porekla i onih koji ovde žive a izjašnjavaju se kao Srbi, onih ljudi koji su nešto značajno postigli i spremni su da svoja intelektualna postignuća i ugled ulože u telo koje bi predstavljalo interese i potencijale svih naših organizacija, klubova, KUD- ova, folklornih udruženja, škola, pojedinaca, a time i Srbiju.

ZAVIČAJ:  Ambasada i konzulat su u novim prostorijama. Da li one zadovoljavaju potrebe oba predstavništva?

MILOVAN BOŽINOVIĆ Odlučili smo se za nove prostorije, između ostalog i zbog uštede. Imali smo u tim nastojanjima sreće i te uštede su značajne. Tražio sam manju rezidenciju i u tome uspeo, ali to je već anegdota. Pregovarao sam sa vlasnicima zgrade, porodicom čuvenih industrijalaca, i rekao da država ne može da plaća sumu kao do sada i da ćemo se zadovoljiti sa manje prostora. Bio sam težak pregovarač ali i svestan toga da su ambasade zahvalni stanari. Troškove smo skoro prepolovili i zbog toga smo jako zadovoljni. Slično važi i za nove prostorije konzulata.

ZAVIČAJ:  Svaka čast, to je odličan primer kako trud i zalaganje svakog pojedinca gradi i čini opšti uspeh. Šta biste poručili našim građanima i šta biste im poželeli u Novoj 2013.godini?

MILOVAN BOŽINOVIĆ Istakao bih, a to je poznato, da je naša dijaspora odigrala veliku ulogu, u ovih najtežih dvadeset godina, u novijoj istoriji Srbije. Taj doprinos je nemerljiv, jer je stanovništvu pomagala da preživi i pregrmi neke od najtežih trenutaka kroz koje smo prolazili. Svi mi, pa i građani srpskog porekla u Austriji, imaju pravo da očekuju da će za Srbiju doći bolji dani i vreme prosperiteta. Voleo bih i poželeo svima nama da taj prosperitet već predosetimo 2013. godine.

 Zahvalili smo se gospodinu Božinoviću, izuzetnom sagovorniku, na prvom intervjuu u novoj godini i srdačnom prijemu i poželeli mu da sve rodoljubive i čovekoljubive zamisli ostvari, jer je jedan od onih koji su dokazano posvećeni opštem dobru matice i dijaspore Srbije. Izuzetnom čoveku koji je visoko cenjen od svih sa kojima je sarađivao. Posebno od srpske dijaspore.

Rado ću se sećati i onih poduhvata koji su ostvareni samo zahvaljujući angažovanju i pomoći uglednih pojedinaca iz naše dijaspore. Jedan od njih je gospodin Ljubo Brajkovic koji je, među brojnim drugim akcijama, 2010. godine pomogao Ambasadi da se ukljući u rad simpozijuma na bečkom Univerzitetu o Savi Mrkalju, a pre mesec dana, zahvaljujuci svom ugledu u bečkim kulturnim krugovima, omogućio da naš ugledni ansambl “Gudači Svetog Đorđa” održe koncert na tako prestižnom mestu kao što je crkva Sv. Petra u Beču.

Biografija:

Rođen 16. marta 1947. u Surduku, Srbija

Diplomirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 1971.

Kretanje u službi

1971-1972. Profesor u gimnaziji “Veljko Petrović” u Somboru

1973- 1980. Urednik Naučnog programa u Studentskom kulturnom centru Univerziteta u Beogradu

1973- 1976  Član redakcije časopisa “ Gledišta” (filozofija, sociologija)

Kretanje u službi u Ministarstvu spoljnih poslova (MSP)

1981. Primljen u Ministarstvo spoljnih poslova SFR Jugoslavije

1981- 1984. MSP – Uprava za Zapadnu Evropu – prvi sekretar

1984- 1988. Ambasada u Briselu / Belgija – prvi sekretar

1988- 1991. MSP – Služba za istraživanje i dokumentaciju – savetnik

1991-1994. Ambasada u Bernu / Švajcarska – prvi savetnik / otpravnik poslova a.i.

1994- 2000. MSP – Direkcija za štampu i kulturu – savetnik

/ opunomoćeni ministar

2000. Rukovodilac Biroa za saradnju sa UNMIK- om (SAD sektor) u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija

2001- 2005. Ambasada u Berlinu – izvanredni i opunomoćeni

ambasador

2005- 2009. Predstavnik Republike Srbije u Dunavskoj komisiji

2005- 2008. Predsednik Dunavske komisije, Budimpešta

2005- 2008. MSP- Predsedavajući Saveta za spoljnopolitičku

strategiju – ambasador

2008- 2009. MSP – Generalna direkcija za bilateralu- zamenik

generalnog direktora, potom generalni direktor.

Od novembra 2009. ambasador Srbije u Austriji 

Strani jezici: nemački, francuski i engleski

Oženjen, otac jednog deteta

1 copyIMG 6435

 

IMG 6441

IMG 6460

 

Takođe pogledajte i ...

U ORGANIZICI PROJEKTA “LINK UP! SRBIJA II“ I PRIVREDNE KOMORE SRBIJE, POD POKROVITELJSTVOM AUSTRIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE- ADA – U BEČU USPEŠNO ODRŽANA „INVESTICIONA I POSLOVNA KONFERENCIJA ZA DIJASPORU“