петак , 29 марта 2024
Početna / Некатегоризовано / SRPSKI JEZIK ZA SRPSKE ĐAKE

SRPSKI JEZIK ZA SRPSKE ĐAKE

U organizaciji Zajednice srpskih klubova u Beču i Srpske kulturno prosvjetne zajednice „Prosvjeta“ u sredu uveče održana je diskusija na temu „Značaj nastave na maternjem jeziku za srpsku zajednicu“, tokom koje je ukazano da nastava na bosansko-hrvatsko-srpskom (BKS), koju trenutno nude austrisjke vlasti u školama, ne odgovara zahtevima roditelja, koji bi želeli da njihova deca uče svoj maternji jezik.
Šefica Odeljenja za integrativnu i međukulturalnu nastavu u Ministarstvu obrazovanja i kulturu Austrije Elfi Flek podsetila je da je nastava na maternjem jeziku, u redovan program nastave, uvedena 1992. godine u austrijskim školama.  Prema njenim rečima postoje dve vrste nastave na maternjem jeziku, a jedna je integrativan nastava, kada nastavnik na maternjem tokom nastave pomaže deci na njihovom jeziku,a  drugi vid je poslepodnevna nastava.
Nastavni plan, koji je usvojen za potrebe nastave na maternjem jeziku, je, kako je dodala, jezički neutralan i može se primeniti na sve jezike.
Flek je istakla da je pohađanje nastave na maternjem jeziku na dobrovoljnoj osnovi, da se ne dobijaju ocene, već samo naznaka u svedočanstvu da je ta nastava pohađana.
U višim razredima, to jest posle osnovne škole, maternji jezik može da se izabere kao izborni predmet, te može biti ocenjivan. U ponudi je, kako je ukazala, nastava na ukupno 22 jezika, a među njima je i BKS.
Na kritiku da BKS ne pokriva potrebe kako srpske, tako ni hrvatske a ni bosanske dece Flek je rekla da ni ona ne voli ovaj naziv, ali da se mora uzeti u obzir da se kod ova tri jezika radi o varijetetima.
Ona je ukazala da postoje i Austrijanci koji rado vole svoj jezik da nazivaju austrijski, te da svaki čovek ima pravo da svom jeziku da naziv koji hoće. Nastavnici maternjeg jezika na BKS, prema Flek, su dobili nalog da se deci u razredu obraćaju na jezičkom varijetetu kojim govore, i da to i podstiču.
„Nastavnici prihvataju govor dece, jer oni znaju razlike koje postoje“, naglasila je Flek dodajući da i deca odlično razlikuju varijetete. Ponuda nastave na maternjem jeziku, a tako koji će jezik biti ponuđen, doneta je ne na osnovu nacionalnih ideja, već lingvističkih razlika.
„Jezik nije u vlasništvu ministarstva Austrije, niti matice, već pripada deci“, poručila je Flek.
Manfred Piteric inspektor za školstvo u Beču preneo je da u Austriji maternji jezik predaje 380 nastavnika, a samo u Beču 210, od kojih 100 predaje BKS.
Ta nastava namenjena je deci kojima nemački nije maternji jezik, a većina radi u integrativnoj nastavi u osnovnim školama, gde zajedno sa austrijskim kolegama pomaže u predavanju po nastavnom planu. Od iduće školske godine, kako je najavio, biće ponuđena i alfabetizacija na maternjem jeziku, na 20 bečkih škola.
Cilj nastave na maternjem jeziku, a pre svega u okviru integrativne nastave, je da deca bolje prate nastavu, i kako bi im se dao osećaj da su ravnopravni sa decom kojima je nemački maternji jezik.
Što se tiče naziva BKS Pinteric je kazao da više ne postoje konflikti oko toga, te ukazao da se deca uvrstavaju u razrede na osnovu maternjeg jezika, a ne nacionalnosti.
„Ako počnemo da sve jezike bivše Jugoslavije delimo onda ne mogu da održim sistem nastave na maternjem jeziku, jer ne mogu da pošaljem osam nastavnika za malo dece. Zato je BKS i strukturalno pitanje“, podvukao je on dodajući da grad ne želi da pravi posebne škole koje će pohađati samo srpska, makedonska, bosanska, hrvatska deca, već želi da očuva pravo svakog đaka da se obrazuje u okrugu u kojem živi.
Međutim, on je pokazao spremnost da se razgovara dalje o pronalaženju mogućosti kako bi se izašlo u susret srpskoj deci da uče svoj maternji jezik.
Gordana Ilić Marković sa Instituta za Slavistiku bečkog Univerziteta ukazala je da se pojam BKS koristi već neko vreme u Austriji. Istovremeno je podvukla da postoje razlozi zašto treba početi sa maternjim jezikom u osnovnoj školi, a ne sa varijetetima.
„Nije problem kako neko privatno naziva jezik, ali je važno kako se daje naziv za nastavu, jer od toga zavisi i nastavni plan odnosno nastavni materijal“, rekla je ona. S tim u vezi je ukazala da je među svojim studentima iz Nemačke napravila anketu, i oni su rekli da ne bi voleli da imaju nastavu na austrijskoj varijanti nemačkog jezika, jer se koriste druge reči za određene predmete. Istovremeno je kazala da ne treba praviti paralelne školske sisteme, jer se to nije nikada pokazalo dobrim.
Predsednik „Prosvjeta“ Srđan Mijalković podvukao je da je maternji jezik osnova za učenje stranog jezika, u ovom slučaju nemačkog. On je istakao da je prostor bivše Jugoslavije prošao kroz političke promene, koji je Balkan podelio, a time i jezike, te da tu realnost treba prihvatiti. Austrija je, prema njegovim rečima, jedinstvena u korišćenju BKS pojma, ali i u pružanju mogućnosti pohađanja maternjeg jezika u okviru nastave. U srpskoj zajednici, koja je jedna od najvećih, u poslednje vreme su se razvili procesi za potrebom da se uči srpski jezik, istakao je Mijalković.
Neki klubovi pkušavaju sami da organizuju nastavu na srpskom, ali nije u interesu da se getoiziramo, poručio je on dodajući da je ova diskusija prva na kojoj se želi ukazati na želju za nastavom na srpskom jeziku. Osnovno pravo je svakog čoveka na zaštitu jezika i identiteta, dodao je Mijalković, dodajući da su se u poslednje dve decenije varijeteti jezika sa prostora bivše Jugoslavije značajno razvili.
Žarko Radulović, koji je vodio korz diskusiju, istakao je da su Srbi veoma brojna grupa građana u Austriji, i da ih ima samo u i oko Beča oko 180.000.
„Tema maternjeg jezika u školi, među Srbima u Austriji, postala je aktivna u poslednje dve, tri godine. Zajednica je imala više razgovora na tu temu pre tri godine i tada smo zvanično počeli razgovore sa društveno političkim predstavncima grada na tu temu. Ova diskusija na jedan način je plod tog pripremnog rada“, ocenio je predsednik Zajednice srpskih klubova u Beču Borislav Kapetanović. Zajednica je, prema njegovim rečima, zadovoljna da je konačno došlo do otvaranja te teme ovom diskusijom.
„Ovo nije bila diskusija kojom će se sve rešiti, niti to očekujemo, jer je to proces koji će trajati više godina. U narednom periodu Zajednica će i dalje tražiti u saradnji sa svojim partnerima odgovarajuće rešenje kako bi se došlo do konačnog cilja“, istakao je on.
Kapetanović je pozvao sve one koji žele da se uključe u ovu temu, pre svega roditelje, da pošalju svoja mišljenja, primedbe i predloge na koji način bi se moglo to pitanje rešiti, te izrazio zadovoljstvo što su predstavnici austrijskih vlasti, na prvoj diskusiji, iskazali otvorenost prema rešavanju ovog pitanja.999874 496671213734986 101077336 n

Takođe pogledajte i ...

U ORGANIZICI PROJEKTA “LINK UP! SRBIJA II“ I PRIVREDNE KOMORE SRBIJE, POD POKROVITELJSTVOM AUSTRIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE- ADA – U BEČU USPEŠNO ODRŽANA „INVESTICIONA I POSLOVNA KONFERENCIJA ZA DIJASPORU“