уторак , 30 априла 2024
Početna / Некатегоризовано / DR MIHAEL HOJPL (MICHAEL HÄUPL, SPÖ) GRADONAČELNIK BEČA: O ONIMA, KOJI SE NE UKLJUČE U PROCES ODLUČIVANJA, ODLUČIVAĆE NEKI DRUGI

DR MIHAEL HOJPL (MICHAEL HÄUPL, SPÖ) GRADONAČELNIK BEČA: O ONIMA, KOJI SE NE UKLJUČE U PROCES ODLUČIVANJA, ODLUČIVAĆE NEKI DRUGI

LANDESPARTEITAG-SP-WIEN-FR-WIEN-BRAUCHST-A-GSPR-HUPL 142935883268858

Ovogodišnji izbori za gradsku i pokrajinsku vlast u Beču održavaju se danas 11. oktobra.

Zamolili smo gospodina Mihaela Hojpla, gradonačelnika Beča, da za čitaoce Zavičaja, da odgovore na pitanja koja su posebno interesantna za pripadnike srpske dijaspore, koji žive i rade u glavnom gradu Austrije i imaju pravo glasa.
Istina je, da glasačko pravo naši ljudi nisu dovoljno koristili, da ih je veoma mali broj izlazio na glasanje, pri čemu su ostajali bez svojih predstavnika u skupštinskim klupama i institucijama bečkih vlasti.
Često je isticana činjenica, da druge nacionalnosti koje žive i rade u Beču imaju svoje predstavnike, zaboravljajući pritom činjenicu, da su oni mnogo organizovanije prilazili izborima i u neuporedivo većem broju koristili svoje izborno pravo.
Zato su pitanja i bila sročena sa ciljem da nam gospodin Hojpl, objasni šta pripadnici srpske dijaspore dobijaju ako izađu, odnosno šta gube, ako ne izađu na izbore.
Gospodine gradonačelniče, zašto je važno da i građanke i građani Beča migrantskog porekla izađu na birališta 11. oktobra?
O onima, koji se ne uključe u proces odlučivanja, odlučivaće neki drugi. Na ovim izborima se odlučuje ko će u narednih pet godina voditi Beč u budućnost. To se tiče svih nas. Socijaldemokratija je snaga koja vodi Beč u budućnost. Nama su poznati problemi i brige koje tište Bečlijke i Bečlije i mi nudimo konkretna rešenja: Za grad koji raste, za nova radna mesta, za stanove po povoljnim cenama, za najbolje obrazovanje i za gustu socijalnu mrežu.
Poznato je da Bečlijke i Bečlije poreklom iz bivše Jugoslavije još nisu stekli naviku da u zapaženom broju koriste svoje biračko pravo. Da li pretpostavljate zašto je tako?
Naši timovi – dobrovoljni aktivisti i mandatari – pokucaće narednih nedelja još na hiljade vrata u Beču i porazgovarati sa Bečlijkama i Bečlijama. Mi ćemo se do pred same izbore boriti da što veći broj njih ubedimo da je važno da izađu na izbore i svoj glas daju bečkom ogranku Socijaldemokratske partije Austrije (SPÖ). Mi nećemo dozvoliti da ovaj divan grad padne u ruke Štraheove Slobodarske partije (FPÖ).
U Beču živi i radi veliki broj građana poreklom iz Srbije. Kako ocenjujete njihov stepen integracije?
Devedesetih godina prošlog veka smo prihvatili desetine hiljada izbeglica iz zemalja Balkana. Svi oni su doprineli da Beč bude bogatiti i drugačiji. To je u višestrukom smislu priča o uspešnoj integraciji. Ono što još nije urađeno na zadovoljavajući način je učešće u političkom saodlučivanju. Mi želimo da u principi svi koji žive duže od 5 godina u Beču dobiju pravo glasa na komunalnim izborima. Jer: Što su ljudi više uključeni u procese odlučivanja, to će pojačati i njihov osećaj pripadnosti ovom gradu.
Iako je već treća generacija stasala i školovala se u Beču, u političkim strukturama Srbi još nemaju svoje predstavnike. Zašto?
Ne bih se baš složio s tim. Na izborima u oktobru za SPÖ će nastupati i srpski kandidati kao, na primer, Zoran Aleksić, Kristina Mihajlović ili Nedeljko Savić. Srpski aktivisti su aktivni u pojedinim bečkim opštinama, tako da imamo odbornike u opštinskim parlamentima ili na rukovodećim mestima ljude sa srpskim korenima. U Gradskoj skupštini su zastupljeni ljudi sa najrazličitijim migracionim korenima, kao na primer odbornici Socijaldemokratske partije Anica Matzka-Dojder, Safak Akcay, Omar Al-Rawi ili Peko Baxant. Mi pridajemo značaj raznolikosti i ona je prisutna u našem radu.
Šta je to što bi u programu Vaše partije trebalo da podstakne migrante da Vam daju svoj glas?
Mi ne pravimo razliku: U Beču nema manjina, već su to sve samo ljudi. I dok Štraheova FPÖ samo huška i podstiče jedne protiv drugih, mi želimo da Beč izgrađujemo zajedno sa Bečlijkama i Bečlijama. I to na taj način, da svi mogu da se uključe sa svojim sposobnostima i iskustvom. U tom cilju Beč je još pre više godina izradio jedan celoviti koncept integracije, koji se proteže od obrazovanja, pa sve do saodlučivanja. Zato mi i želimo da svaki onaj ko živi najmanje pet godina u Beču dobije pravo glasa na komunalnim izborima.
Da li strepite od jačanja jedne opozicione partije, za koju neki istraživači tvrde da će dobiti najveći broj glasova na predstojećim izborima?
Mi smo antiteza toj partiji, koja samo huška jedne ljude na druge. Ova tobožnja „Socijalna zavičajna partija“ stalno glasa protiv svih mera čiji su ciljevi borba protiv siromaštva ili za veći stepen integracije. Ljudi moraju da budu svesni u šta se upuštaju kad podržavaju FPÖ. Mi smo za šest godina vladavine crno-plave koalicije (ÖVP-FPÖ) imali prilike da vidimo šta radi ta partija. Na primer garancija FPÖ da opštinski stanovi neće biti prodati: To je svojevremeno uradio i Jörg Haider, a onda su prodati svi državni stanovi kojima je upravljala stambena zadruga BUWOG!
Da li mislite da bi Vam deo biračkog tela mogao uskratiti poverenje zbog izuzetno humane politike prema izbeglicama? Stiče se utisak da je pitanje izbeglica veoma važno za Vas.
Tu mogu da kažem samo jedno. Ja sam tu gde jesam i ne mogu drugačije! To je pitanje stava i karaktera i svako može sam za sebe da odluči na kojoj će strani biti. Za nas nema dileme da se mora pomoći deci, porodicama i izbeglicama koje beže ispred terorističkih bandi Islamske država. I mi to zaista i činimo!
Kako će grad Beč izdržati veliki izbeglički talas koji se kreće ka ovom delu Evrope?
To je pitanje koje se tiče čitave Evrope i koje se može rešavati samo zajedničkim naporima. Jasno je i da sve austrijske pokrajine moraju poštovati dogovore o raspodeli izbeglica. Beč je to radio već od prvog dana! Mi smo uradili i više od onoga što je bila naša obaveza, pa smo tako preuzeli sve maloletnike koji su bez pratnje roditelja bili smešteni u prihvatnom logoru za izbeglice u Trajskirhenu. I pored toga u Beču nema šatorskih naselja niti kontejnera, niko ne spava na ulici. Mi ovde pomažemo izbeglicama na organizovan i miran način.
Da li već sada razmišljate o mogućim postizbornim koalicijama i ko bi Vam mogao biti partner u narednih pet godina?
Ja pre izbora na govorim o koalicijama. To je nešto što se ne radi. Ali ono što ja iz razloga sadržaja i karaktera odbijam je saradnja sa partijom FPÖ. Dok FPÖ čini sve da napravi raskol u društvu, mi želimo da zajedno sa svim Bečlijkama i Bečlijama vodimo Beč u budućnost i nudimo za to i odgovarajuća rešenja.
Kakve promene možemo očekivati u Beču nakon 11. oktobra?
Naši prioriteti su jasni: Mi ćemo još više nego do sada investirati u otvaranje novih radnim mesta. Zahvaljujući novoj stambenoj ofanzivi mi ćemo se pobrinuti da ljudi opet mogu stanovati u stanovima koje mogu sebi finansijski i priuštiti. I to zahvaljujući novim opštinskim stanovima sa povoljnim kirijama, bez vlastitog učešća i sa maksimalnom zaštitom za stanare. To smanjuje cene i garantuje kvalitet života. A pošto su mladi naša budućnost, to bi svi mladi trebalo da dobiju mesto za školovanje ili stručno osposobljavanje.
Beč je nesumnjivo atraktivan grad i stanovništvo mu brzo raste. Međutim, istovremeno raste i nezaposlenost. Ako se tako nastavi, biće svakako i više kriminala. Takav trend će ići na ruku opoziciji.
To nije tačno. Stopa kriminala je opala za 17%. Raduje činjenica da će od oktobra Beč dobiti 1.000 novih policajaca, to je nešto što mi već duže vremena tražimo i što je Ministarstvo unutrašnjih poslova sada i realizovalo. Ja imam veliko poštovanje prema rezultatima rada bečke policije. To nije ni malo lak posao. Mi Bečlijke i Bečlijke možemo da se pouzdamo u njih.
Kad pravite poređenje sa drugim velikim gradovima, šta lično smatrate dobrim u Beču, a šta bi se moralo poboljšati?
Nema ni jednog drugog grada u svetu u kojem 60% stanovnika živi u ili opštinskim stanovima ili u stanovima koji su izgrađeni uz pomoć subvencija iz javnih sredstava. To je jedinstven slučaj u svetu! Kod nas i ljudi, koji ne stoje baš najbolje u socijalnom pogledu, mogu stanovati u stanu koji sebi mogu finansijski priuštitii. Osim toga: Beč je na 1. mestu u svetu po kvalitetu življenja. Dakle, mnogo toga što smo uradili bilo je ispravno. Kritiku prepuštam svojim političkim suparnicima.
Sve više i više ljudi žele da žive u Beču. Da li vas to brine?
Nikako, Beč svake godine poraste za onoliko stanovnika koliko ih ima grad Krems na Dunavu. To nas raduje, ali to donosi sa sobom i određene izazove sa kojima moramo da se suočimo, bilo da je reč o infrastrukturi, obrazovanju ili stanovanju. Godišnje se već sada izgradi 10.000 novih stanova, 7.000 od toga uz pomoć subvencija iz javnih izvora.
Među stanovništvom Beča je i mnogo Srba, kojima se posebno, kao ciljnoj grupi, obraćaju neke partije. Kakav je Vaš odnos sa sugrađanima srpskog porekla?
Ja ne pravim razliku među ljudima koji ovde žive. Uprava ta raznolikost čini Beč gradom kakav stvarno i jeste: grad sa šarmom, priznat i omiljen u svetu.
Koja su vaša očekivanja na predstojećim izborima?
Mi svakako želimo da iz ovih izbora izađemo kao najjača partija. Mi težimo da, mada to nekima izgleda teško, osvojimo najmanje 51 mandat. Treba onemogućiti vladanje protiv SPÖ. Reč je, na kraju krajeva, o pitanju ko treba da vodi ovaj grad u 21. vek: Neko, ko odlazi kod gatare po savet, ili neko ko je u teškim vremenima dokazao da može da radi u korist ovoga grada.
Zahvalili smo se Mehaelu Hojplu legendarnom gradonačelniku Beča, srdačnom sagovorniku na intervjuu, puni nade da ćemo na ovaj način motivisati brojne naše zemljake koji žive i rade u Austirji i imaju pravo glasa da 11. oktobra izađu na izbore i glasaju. Na taj način će ostvariti svoje demokratsko pravo, ali i građansku dužnost pokazujući da su društveno odgovorni i da su uspšeno integrisani u austrisjsko društvo i imati svoje predstavnike u bečkom parlamentu.

Mihael Hojpl51631

Takođe pogledajte i ...

U ORGANIZICI PROJEKTA “LINK UP! SRBIJA II“ I PRIVREDNE KOMORE SRBIJE, POD POKROVITELJSTVOM AUSTRIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE- ADA – U BEČU USPEŠNO ODRŽANA „INVESTICIONA I POSLOVNA KONFERENCIJA ZA DIJASPORU“