среда , 24 априла 2024
Početna / Некатегоризовано / Razgovar sa predsednikom opštine Kladovo Dejanom Nikolićem

Razgovar sa predsednikom opštine Kladovo Dejanom Nikolićem

Kladovo, grad na Dunavu, smešten naspram rumunskog grada Turnu Severina, je već danas spada među najlepše i najuređenije. Za par godina kada ozeleni novopodignuti velik park, biće nezaobilazno turističko mesto. Sve je to ipak, u odnosu na planove aktuelnih predstavnika opštinske samouprave tek početak. Izuzetan projekat, rekonstrukcija tvrđave Fetislam, svrstaće Kladovo u nezaobilazne turističke destinacije. O svemu, pred predstojeće izbore 6. Maja, razgovarali smo sa predsednikom Opštine i predsednikom Opštinskog odbora Demokratske stranke u Kladovu, Dejanom Nikolićem. Predsednik Nikolić, koji je uvek raspoložen za razgovor sa novinarima, ovog puta je rekao da imamo samo 30 minuta na raspolaganju. Nakon 32 minut6a, mogli smo zadovoljni da zatvorimo novinarske beležnice, jer nam je data koncizna informacija o najaktuelnijim dešavanjima u kladovskoj opštini , koja su upravo plod osmogodišnjeg uprornog rada i entuzijazma, proistekli iz velike ljubavi prema svom gradu i njegovim selima.

– Najvažnij rezultat rada Demokratske stranke kroz razne funkcije u lokalnoj vlasti u pretodne četiri godine, koje su bile vrlo teške, a svi znamo zbog čega, je teško za kratko vreme nabrojati. Finansijska kriza je zahvatila ceo svet, pa normalno i našu zemlju. Kriza je ostavila trag kako na pad standarda građana, tako i na budžete, lokalnih samouprava kojima su od 2008, 2009. godine, bili umanjeni za jedan deo tansfernih sredstava, u odnosu na raniji period. Mi smo ipak našli modalitete, da pre svega kroz dobru saradnju sa privrednim društvom „Đerdap“ , omogućimo dodatni priliv u budžet i omogućimo pre svega normalno funkcionisanje svih javnih službi na nivou lokalne samouprave, koje su ingerenciji lokalne samouprave, a onda i da jedan deo sredstava uložimo u razne vidove infrastukture. Pored toga aplicirali smo u ministarstvima, gde god je to bilo moguće, iz oblasti zaštite životne sredine, raznih drugih namena, pomoći građevinskoj industriji, gde smo dobili sredstva i rekonstruisali i dogradili naše obdanište. Na taj način smo povećali kapacitet koji je bio prekopotreban, jer je na listi bilo više od 100 deteta čiji su oba roditelja u radnom odnosu.

Uveli smo i ekološku taksu među prvima u ovom kraju.  Mi nemamo velike zagađivače.Zahvaljujući sredstvima ubranim od ekološke takse od Hidroelektrane „Đerdap“, uredili smo jedan veliki prelepi park. To smo radili u partnerskim odnosima sa „Đerdapom“ koji je izdvojio dobar deo novčanih sredstava. Uspeli smo, jer smo imali plan da sredimo centar grada, na koji su upućeni svi meštani, ali i posetioci Kladova. Na taj način smo dali impuls razvoju Kladova, jer u turističkom smisli lep i čist grad jebitan preduslov, ukoliko neko želi da se bavi turizmom. Sam Trg Kralja Petra, sam ulaz u Kladovo dobio je potpuno novo ruho.Potpuno smo rekonstruisali trg, i što se tiče podzemnih instalacija, napravili kružni tok sa fontanom. Mogu slobodno da kažem, a to prepoznanju i građani Kladova i svi oni koji dolaze u naš grad, da je ulaz u Kladovo, zajedno sa ulicom kralja Aleksandra, prilaz Dunavskom keju sa gradskim parkom stvorio gradu novi imidž. Mnogo lepši i mnogo prijatniji nego što je nekada bio.

Normalno, mi nismo radili samo u gradu, i bez obzira što deset hiljada stanovnika živi u samom gradu, radili smo infrastrukturu i na selu. Koliko smo mogli, asfaltirali smo puteve u mnogim naseljima, u Tekiji, u Sipu, u Kladušnici, u Kostolu, da ne ređam sva sela, dobrom saradnjom sa Hidroelektranom „Đerdap“ i parama iz budžeta, i uzimanjem kredita u određenom iznosu koji je bio neophodan u zadnje dve godine, da bismo pojačali tu aktivnost, jer ljudi imaju potrebe koje opštine nažalost,ne mogu da reše delom samo iz tekućih prihoda. Uzimanje kredita je legitimna stvar u skladu sa zakonom, i zakon jasno i striktno reguliše deo kog limita se može opština zadužiti. To je način da se ubrza reševanje nekih velikih infrastrukturnih problema, jer je bilo slučajeva da ljudi po 30 godina nemaju, put, asfaltiranu uulicu ili vodu, da nemaju rešeno pitanje neke bitne infrastrukture. Mi smo sve učinili da rešimo veliki deo problema, ali njih ima puno kao i u svakoj opštini. Radili smo asfaltne radove, uspeli smo da zvršimo jedan deo kanalizacione mreže u gradu, tako da možemo slobodno reći da je Kladovo 80 posto pokriveno kanalizacionom mrežom. Normalno je da nismo sve to samo mi uradili u prethodne četiri godine, ali sa tim što je urađeno imamo sada zadovoljavajuću situaciju.

Uradili smo dosta parkirališta, rekonstrusali smo čak deset javnih parkirališta ispred stambenih zgrada. S obzirom da u Kladovu, skoro pola stanovnika živi u zgradama, u kolektivnom stanovanju, neki su imali katastrofalne parkinge ili ih uopšta nisu imali. To ne samo da im je stvorilo bolje uslove života, već je i ulepšalo te delove grada.S truge strane u oblasti ekologije, pokrili smo još šest naselja kontejnerima, u planu su još dva, kupili smo dva kamiona za komunalno preduzeće, i Kladovo će biti jedna od retkih opština u kojoj je skoro 80 posto naselja pokriveno organizovanim prikupljanjem smeća. Nismo zapostavili ni prekograničnu saradnju, imamo plan, imamo viziju, kako da se Kladovo dalje razvija. Krenuli smo od utvrđenja Fetislam, pošto Kladovo ima, značajnu kulturno istorijsku baštinu, izraženu kroz kulturno istorijske spomenike, iz raznih doba, počev od ostataka Trajanovog mosta, utvrđenja Fetislam, Dijane….

Utvrđenje Fetislam je u samom gradu, i smatramo da će imati značajnu ulogu u razvoju Kladova. Uradili smo kvalitetnu projektnu dokumentaciju, jer očekujući i druge fondove Evropske unije kada nam se kao državi kandidatuotvore predpristupni fondovi, u prednosti će biti one lokalne samouprave, koje imaju kvalitetne projekte. Aplicirali smo sa jednom rumunskom opštinom i dobili smo 400 hiljada evra, i trenutno smo završili projektnu dokumentaciju za Fetislam u potpunosti. Aplicirali smo sa jednom bugarskom opštinom za iznos od 600 hiljada evra za rekonstrukciju jednog dela utvrđenja Fetisalam. Rač je o delu tvrđave i letnjoj pozornici. Predračunska vrednost potpune rekonstrukcije Fetisalama i svih sadržaja u njemu je 8 miliona evra. Imali smo i druge manje projekte koji se odnose na medare, udruženje povrtara, preko RARISA, a odnose se na saradnju sa Bugarskom. Fetislam je ipak prioritet i konkurisaćemo, kako bi ga doveli u stanje predviđeno projktnom dokumentacijom. Projekat je izuzetan, zahteva veliki novac, ali ako uspemo u narednih nekoliko godina, siguran sam da će to biti novi impuls razvoju Kladova u oblasti turizma, sportskog turizma. Zavrišili smo dobar deo deo projektne dokumentacije za infrastrukturu oko nove industrijske zone, Ostalo je da „Elektro Timok“ završi projektnu dokumentaciju za napajanje električnom energijom s obzirom da je malo komplikovaniji sistem napajanja. Nova industrijska zona će biti interesantna za potencijalne investitore da tu ulože novac u neku novi pogon, ili u neku fabriku.

S druge strane pomažemo i poljoprivrednicima, stočarima pomažemo besplatnim osemenjavanjem. Kada je reč o privredi uz logističku podršku opštine, na primer opština je javila, privatnicima da apliciraju projektima na Investicionom forumu, koji je održan u Beču, ali njihova zasluga je što su uspeli na vreme da završe dobre projekte. To je ono što satalno ističem, imati projekte je ogromna prednost, kod konkurisanja, jer šanse često iskrsnu vrlo brzo i nema vremena da se naprave dobri projketi. Tako su i „Đerdap turist“ i „Delta“ sa svojim projektima bili vrlo zanimljivi i veoma je pohvalno da od 15 projekata Srbije, dva budu iz Kladova. Značajno je i mi ćemo se truditi kao lokalna samouprava da to dovedemo do kraja. Kod svih projekata važna je dimenzija javnog privatnog partnerstva, pa je i forum u Beču održan u cilju da se vidi koliko ima spremnih projekata i kakvi su to projekti.

Ponovo podvlačim saradnju Hidroelektrane „Đerdap“ s obzirom na njihove  obaveze koje imaju u priobalju, i dobar modalitet saradnje koji smo našli u cilju bržeg rešavanja problema, pa smo tako i sredili gradsku plažu koja je mnogo lepša i funkcionalnija, nego što je bila, sa svim pratećim mokrim čvorovima, i parkiralištima. S druge strane, neprestano sa njima sarađujemo i na budućim projektima, projektima za budućnost Opštine, Uradili smo tri projekta kanalizacije za tri velika naselja, koji su spremni, i u toku je traženje sredstava za njihovu realizaciju. Reč je o mestima Rtkovo i Korbovo, za koje će „Đerdap“ finansirati sa polovinom novca, a opština obeuzbediti drugi deo. Pored Fetislama,  nastavićemo sa izgradnjom kanalizacionih mreža u mesnim zajednicama i izgradnjom lokalnih puteva. U planu nam je da rekonstruišemo gradsku zelenu pijacu, to je velika investicija, ali i nasušna potreba ne samo meštana Kladova, već i cele Opštine, s obzirom na to i da mnogi meštani iz sela, imaju potrebu da odu na zelenu pijacu ili kao prodavci ili kao kupci. To će sigurno biti projekat prvog prioriteta u naredne četiri godine.

Lovni turizam, uz zdrastveni, sportski i takozvani šetački turizam imaju svoju perspektivu. Ima najava da dođu lovci iz inostranstva, jer imamo u lovištima atraktivnu divljać.  Blagodeti u oblasti kongresnog i sportskog turizma su takođe naša već poznata ponuda. Ribolovni turizam i takozvani šetački turizam takođe. Razvoj privatnih smeštajnih kapaciteta i proširenje postojećeg hotelskog smeštaja ili izgradnja još nekog novog hotela u gradu. Što više smeštajnih kapaciteta imamo, to je dokaz da se turizam razvija. Tu mi možemo kao lokalna samouprava  samo da stvorimo ambijent, jer mi ne možemo da gradimo, ali možemo da uredimo grad, uređujemo opštinu, obezbeđujemo adekvatnu plansku dokumentaciju na atraktivnim lokacijama, da investitori mogu da gradeukoliko imaju interes. Industrijska zona nije u potpunosti infrastrukturno opremljena, ali je urađena projektna dokumentacija, što zahteva određene novce, jer projektna dokumentacija dosta košta. Svi projekti koji prevazilaze milion evra, a buđet Opštine iznosi 6 miliona evra i možemo maksimalno da izdvbojimo milion evra za investicije iz sopstvenih sredstava. Za takve projekte moramo naći mogućnost da se finansiraju sa strane, da bi ih mogli realizovati. Ne može se obećati ono što se nema, odnosno da se milionski vredni projekti finansiraju iz budžeta. To je problem koji svaka lokalna samouprava ima, ali konkretno Kladovo mora da traga za izvorima finasiranja, iz evropskih fondova, fondova ministarstava i svih drugih koji su na raspolaganju, da bi ovi projekti bili što pre realizovani. Na takav način bi bili stvoreni uslovi da se potencijalnim investitorima, pod najpovoljnijim uslovima da zemljište. U prilog tome idu i uredbe vlade kojima se tačno precziraju uslovi pod kojima se može doći do zemljišta i bez naknade. Uslov je zapošljavanje novih radnika. Nova uredba još više pospešuje ovu oblast, jer je manje rigidna po tom pitanju. Imamo isti odnos i prema stranim i prema domaćim investitorima. 

U oblasti školstva cilj za naredni period nam je da se uradi fasada i zameni stolartija, najveće škole u Kladovu, „Vuk Karadžić“, obzirom da ima najviše učenika. Pomažemo i ostalim školama, a imamo dve srednje škole i pet osnovnih škola. Od izbora od 2004. Godine imamo najveći broj odbornika iDemokratska stranka je nosilac vlasti. Mnogo toga je urađeno, vidan napredak u mnogim oblastima, mnogo poslova je u toku i mnogo nam predstoji. Najvažnija su nova radna mesta, i adekvatna primanja. To opština ne može da stvori, ali ona je tu da omogući da dođu investitori. Problem zapošljavanja je državna stvar. Naše je da damo sve benefite potencijalnim investitorima. Opštinska administracija sve čini da se brzo pribave sva potrebna dokumenta. Primer za to je izgradna više od 300 stambenih jedinica u Kladovu i investitorima smo u najkraćem mogućem roku obezbedili građevinske dozvole i izmenu planskih dokumenata. Primer za efikasan rad lokalne samouprave je i prva građevinska dozvola za solarnu elektranu snage 1 megavat, koja je za nepuna 4 meseca završena, i planski dokumenat je dva put prošao kroz skupštinsku proceduru i realno je da ova investicija vredna više miliona evra može od jeseni da krene.

Mi smo 8 godina u vlasti, nudimo kao svoju referncu sve rezultate koje smo ostvarili. Sa finasijskim sredstvima koje smo imali na raspolaganju, nismo mogli sve da zadovoljimo, infrastrukturne probleme i probleme iz drugih oblasti. Nadam se da će građani pozitivno oceniti naš rad i da će nam dati poverenje za naredni period, jer su rezultati našeg rada vidljivi, imamo planove i energiju da tu uradimo.Mi nemamo potrebe da obećavamo, dovoljno je da građani ocene ono što smo uradili, a uradili smo mnogo, uzimajući u obzir uslove u kojima smo radili.Zato i očekujem 6. maja veliki broj birača na biralištima koji će svoje glasove dati onima koji su pokazali da hoće, znaju kako se radi i u najtežim uslovima.

Zahvalili smo se, predsedniku Dejanu Nikoliću, na ljubaznosti i sve njegove odgovore objavljujemo integralno, baš kao što ih je nama dao.

 

Takođe pogledajte i ...

U ORGANIZICI PROJEKTA “LINK UP! SRBIJA II“ I PRIVREDNE KOMORE SRBIJE, POD POKROVITELJSTVOM AUSTRIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE- ADA – U BEČU USPEŠNO ODRŽANA „INVESTICIONA I POSLOVNA KONFERENCIJA ZA DIJASPORU“