U amfiteatru Florida Atlantik Univerziteta, u zaista akademskoj atmosferi i uz prisustvo mnogobrojnih zainteresovanih posetilaca , promovisana je knjiga „Poslednja poruka Nelsona Mandele“ autora Vesne de Vinča.
Promociju je vodio profesor ovog univerziteta – dr Borko Furht, priznati naučnik, koji već decenijama živi i radi u Americi.
Ova specifična knjiga- biografija koja je nadahnuta i inspirisana poslednjim, dakle ekskluzivnim intervjuom ovog velikog državnika, koji je napravila upravo autorka iz Srbije, Vesna de Vinča, bila je povod da se u sali okupe pre svega zainteresovani Amerikanci, ali i Srbi, naučnici i intelektualci.
„Velika nam je čast što smo imali priliku da predstavimo ovu knjigu i čujemo autora, novinara, pisca, kakav je Vesna de Vinča. Knjiga će biti bestseler jer je na poseban način napisana, vrlo moderno uredjena. Svaki naslov je „zov“ za pasionirane čitače. Taj projekat koji je realizovala, je bio veliki izazov ali na kraju je ostvaren veliki poduhvat. Svi smo bili začudjeni da je upravo Vesna, novinar iz jedne malene zemlje, sa Mandelom napravila poslednji intervju. “ rekao je profesor Furht, koji kao jedan od osnivača departmana za kompjuterske nauke, ali Nacionalne naučne fondacije/ National scienc fondation/, vodi jedinstveni projekat Koperativnog istrazivackog centra saradnje Univerziteta i privrede.
Naravno, sve se odvijalo na engleskom jeziku. Iako knjiga još nije štampana na ovom jeziku, auditorijumu je predočen najavni video na engleskom jeziku, kao i internet izdanje prevoda knjige, koje je upriličio Goran Kričković .
Vesna de Vinča je gotovo dva sata takodje na engleskom odgovarala na pitanja iz publike, koja su se najpre ticala njenih razmišljanja i vidjenja Nelsona Mandele.
Profesor Robert Cooper je pitao: “Kakav je bio odnos Mandele prema američkim predsednicima I američkoj politici?”
De Vinča je ukazala da je Mandela bio u izuzetnim odnosima sa Bilom Klintonom I njegovom porodicom. “Bil je dolazio kod Mandele na čestitanje za njegove rodjendane. Napisao je I izjavljivao da kada Mandela udje u prostoriju – svi nekako porastu,svakome se poveca značaj. Mandela je upravo takva ličnost koja svemu dodaje vrednost! Nelso je Klintonu pod imenom Madiba, u najtezim situacijama slao pisane poruke podrske koje su mu unosili na sastanke u tim ključnim trenutcima. Na porukama je uglavnom pisalo isto : Bile, I to će proći!
Obama je samo jednom susreo Mandelu. Bilo je to u vreme poslednje posete Vašingtonu kada se Juznoafrički lider odmarao ležeći na jednoj proširenoj fotelji. Obama je tada bio senator. Prisao je I nastala je jedina zajednička fotografija. Svi ostali pokusaji da se susretnu, nisu se ostvarili.Sa Mandelom sam razgovarala o pobedi prvog crnačkog lidera u SAD. Bio je prezadovoljan. Iako je pozvan na inaoguraciju, Mandela zbog bolesti nije mogao da prisustvuje, ali je poslao telegram podrske I sa ushicenjem gledao ceremoniju promovisanja Baraka Obame. Rekao mi je da je izuzetno zadovoljan potezima Obame u oblasti demokratizacije obrazovanja. ”
“Da li je tačno da je Mandela bio zenskaroš i zasto Mandelina druga zena kontroverzna Vini, promovise agresivan odnos prema belcima ,sasvim drugačiji koncept od Mandelinog koncepta oprosta i pomirenja?”- interesovalo je ženski deo publike.
Mandela jeste bio ženskaroš, u mladjim danima. Prvi brak je upravo zbog toga propao. Tadasnja prva zena Evelyn Mase ga je optuzivala da je prevario sa sekretaricom I dobio vanbracno dete. Drugi razlog za raspad braka objasnio je Mandela. Evelyn nije mogla da izdrzi tu preteranu političku aktivnost I stalno odsustvo od kuće tada lidera u razvoju. Druga žena Vini je bila lepotica, ali I prva zena socijalni radnik u Južnoj africi, od pocetka politicki aktivna, pa je tako I odgovarala dinamicnom Mandeli. Kada je sa osmehom otisao na dozivotnu robiju, Vini je takodje bila maltretirana, nekoliko puta zatvarana, proganjana. Medjutim rezultat te dve patnje je bio oprečan! Eto to je dobar primer dve tragicne sudbine I iskustva od kojih je Mandelino vidjenje zivota rezultiralo konceptom pomirenja I oprosta, a Vini je radikalizovala svoju mrznju, cak je I ubijala crnce koji nisu pokazivali vidan otpor I agresiju prema belcima. Pokazuje se da je interpretacija života mnogo važnija od samog života. Tu tajnu prezivljavanja dobrote u najtezim uslovima I iskusenjima -znao je Mandela. Mandela se treći pu ozenio I zaljubio kada je napunio 80. Godina. Graca Mashel, udovica predsednika Mozambika, inače Mandelinog prijatelje- prihvatila je ponudu da postane supruga jos jednog predsednika, ali prezime nikada nije promenila. To je bio dogovor.”
Profesora iz Brazila, Oge Marquesa je interesovalo „Koja je suština Mandelinog kodeksa liderstva i koji su principi koje Mandela upućuje svetskim liderima?”
-„Taj set principa Nelsona Mandele o tome kako biti uspešan lider, o kome se govori u posebnom poglavlju, mislim da treba deliti parlamentima širom planete. To su konkretna uputsva za razvoj ličnosti lidera ali i kriterijumi za razdvajanje ozbiljnog posvecenog političara od onoga koji se uključio u politiku na liniji sopstvenog ega i materijalne koristi.”
Majk Živković, nekada izvršnog direktora Hewlett Packard I Apple je pitao “Kako spreciti gorcinu i negativne osecaje preobratiti u pozitivne? Koje je Mandeklino uputstvo?”
De Vinča je objasnila “Mandela za to ima nekoliko odgovora. Ali prva dva su : Akcija, akcija i samo akcija, usmerena ka plemenitim ciljevima gde se nema vremena ni za negativnu misao a kamoli nesto dalje od toga. I drugo, u svakom coveku je I u svakoj situaciji Mandela trazio isključivo, ponavljam isključivo – samo dobro!“
Mnogobrojni posetioci su nakon pitanja o Mandeli nastavili komunikaciju sa autorkom dr Vesnom de Vinčom i o drugim njenim radovima i ekskluzivnim intervjuima, sto je prijatno iznenadilo I za trenutak zbunilo novinarku. Pitanja su se redjala, pre svega o TV portretima velikog rabina Izraela Rabina Lau, kao I Simonu Vizentalu najvećem lovcu na naciste. Vesna je govorila o tome I kako je došla do Jasera Arafata I kako je ovaj palestinski lider od najveceg teroriste u trenutku postao dobitnik Nobelove nagrade za mir.
Prisutne su naravno interesovali I osnovni zaključci Vesninog doktorata na temu „Ekskluzivno TV novinarstvo“ koji upućuju na to kako stići do takvih ličnosti i kako načiniti ekskluzivnu emisiju, ali I ko su njeni sledeci sagovornici. “Jao Ming I Opra , to je sigurno!”-odgovorila je.
“ Da li će Vesna , kao prvi ženski ratni izvestač sa teritorija bivše Jugoslavije, otici da izveštava na ratišta u Nigeriju ili mozda u Siriju, gde se trenutno odigrava tragedija slična onoj o kojoj je izveštavala?“ upitao je profesor dr Zvi Roth. De Vinča je odgovorila, da je dobila bolest štitne žljezde od užasa zbog toga šta je sve morala da gleda izveštavajući daleke 92-te i da je od tada rešila da preživi i da se više nikada ne bavi temama rata. Uostalom . dodala je “Istoriju pišu pobednici, a ne novinari!”.
Na kraju promocije je zaključila „Sreća sam što ova knjiga sama sebi krči put. Nista nije tako jako kao ideja kojoj je doslo vreme! To je jedan od mojih životnih postulata. Dakle ideja je realizovana „on time“…Osim toga, knjigu smo grafički uredili da je zaista poštovan svetski kriterijum. Čitljiva je, privlačna za sve generacije i sve profesije. Moze da se čita fragmentarno kao i „da izdržava vreme“ , ne gubi na aktuelnosti već obrnuto, dobija na težini sto vreme više odmiče. Zato bih želela i ovoga puta da se zahvalim Zavodu za udzbenike i direktoru , vrsnom intelektualcu Dragoljubu Kojčiću na podršci u izdanju ove zaista skupe varijante knjige.“ na kraju je dodala Vesna de Vinča.
Promociji su prisustvovali: Prof dr Borko Furht sa suprugom Sandrom/prelepom kolumbijankom/,prof dr Hari Kalva, direktor Laboratorije za multimedije, Prof dr Ogi Markez iz Brazila, Prof dr Zvi Roth sa FAU , Prof dr Robert Cooper FAU, dr Miki živković nekada executive za Hewlett Packard I Apple, dr Mirjana Pavlovic sa FAU, Selma Aganović, suvlasnik jedne od najuspesnijih programerskih firmi koja saradjuje sa Microsoftom, biznismen Kris Krstić sa verenicom, biznismen Goran Dragoslavić, prof dr Vujo Drndarević iz Beograda sa Elektrotehničkog fakulteta, biznismen Rade Vasic, pisac Nenad Simic studenti doktoranti …