уторак , 19 марта 2024
Početna / Intervjui / GRADONAČELNIK BEČA MIHAEL LUDVIG: MIGRANTI SU ZNAČAJNI ZA AUSTRIJSKU PRESTONICU

GRADONAČELNIK BEČA MIHAEL LUDVIG: MIGRANTI SU ZNAČAJNI ZA AUSTRIJSKU PRESTONICU

Gradonačelnik Beča Mihael Ludvig, povodom prvih godinu dana na čelu ovog austrijskog grada I pokrajine, pozitivno je, u intervjuu rezimirao rad gradske vlasti I ističe značaj migranata, posebno građana koji su došli sa prostora jugoistočne Evrope.
– Godinu dana ste na čelu vlasti grada i pokrajine Beč, kako ste zadovoljni radom I šta su bili najveći izazovi ?
Najveći izazov je bilo fromirati gradsku vladu koja je kompetentna, koja se obazire I na različite stavove. Morao sam da izaberem šest osoba, i napravim tipičnu bečku mešavinu. Bilo mi je važno da imam u vlasti I tri osobe koje nisu došle iz politike, te sam doveo menadžere iz privatnog sektora. Ova vlada je odlično radila u proteklih 12 meseci. Posebnu pažnju pridajemo razvoju, te je prioritet I digitalizacija. Imamo nameru da postanemo glavni grad Evrope po pitanju digitalizacije. S tim u vezi imamo saradnju sa tri operatera I otvorili smo prvu stanicu 5G tehnologije.
Takođe veliki značaj pridajemo I socijalnom partnerstvu, zbog čega smo imali sastanak sa sindikatima, komorama.
Želimo da preduzmemo I dodatne mere u oblasti zaštite životne sredine.
Posebno nam je važna I poljoprivreda. Gotovo nepoznata je činjenica da se 14 odsto zemljišta Beča koristi za poljoprivredne aktivnosti, I to ne samo za vinogradarstvo, na šta smo posebno ponosi. Mi smo retki milionski grad koji ima dobro vino. Što se poljoprivrede tiče nama je važno da možemo sami da se snabdevamo povrćem. Mi smo grad “kratkih puteva”, te nam je bitno da robu donosimo brzo do potrošača.
Posebnu pažnju pridajemo proizvodnji u Beču, i podstičemo bečke proizvode.
Iako sam zadovoljan radom gradske vlade, još se mnogo više može učiniti.
Beč ima najveći regionalni BDP u Austriji sa 93 milijardi evra, i time se možemo porediti sa državama kao što su Hrvatska ili Slovenija.
– Koji su izazovi sa kojima se suočavao grad ?
Suočeni samo sa dinamičnim razvojem stanovništva i poslednjih 10 godina porasli smo za veličinu drugog grada po veličini u Austriji – Graca. Taj podatak nas raduje, ali i stavlja pred velike izazove, kako u stanogradnji, tako I infrastrukturi. U Beču imamo stroga pravila kada je reč o prenameni zemljišta. Za razliku od drugih gradova gde se podižu zgrade na zelenoj površini, mi određujemo razvojne poteze, odnosno zemljište, kao što je Zeštat Aspern, ili Sonvendfirtel, gde se grad širi i pravi stambene prostore za građane.
Inače pored migracije, rastu stanovništva, doprinosi i pozitivan trend nataliteta, odnosno imamo više rođenih nego umrlih.
Na dolazak migranata reagovali smo dobro sa mnoštvo integrativnih mera, koja se odvijaju pre svega preko obrazovanja.
Tako smo već krajem 80-tih godina, reagujući na veliki broj građana sa prostora bivše Jugsolavije koji se doseljavao usled ratnih zbivanja, ponudili veliki broj kurseva nemačkog ne samo za decu, već i odrasle.
Po pitanju integracije može se još mnogo uraditi, ali mislim da smo mnogo bolji od nekih drugih gradova u Evropi.
– Koliko su bili i ostali značajni migranti, posebno oni sa prostora bivše Jugoslavije za razvoj grada ?
Beč je tradicionalno grad u kojem živi veliki broj migranata. Oko polovina našeg stanovništva je migrantskog porekla prve ili druge generacije. Među njima ima veliki broj migranata sa prostora bivše Jugoslavije, koji preko udruženja I drugih institucija održavaju komunikaciju sa gradom, ali ujedno predstavljaju I most sa državama porekla. Istovremeno Beč pridaje veliku pažnju I saradnji sa gradovima drugih zemalja. Imamo svoju dobru spoljnu politiku I stalni kontakt sa mnogim gradonačelnicima. Taj kontakt ne održavamo samo na političkom, već pre svega ekonomskom I ljudskom nivou. Smatram da je važno da, uz nacionalnu spoljnu politiku, i gradovi uspostavljaju veze.
U Beču migranti imaju važnu ulogu u svim ekonomskim oblastima I dobro je videti da su raspoređeni u svim sektorima. Imaju veliku ulogu u privredi I razvoju I mi to stalno ističemo, a to smo činili I u poslednje vreme raznim izložbama, ali i prikazivanjem pozitivnih stvari migracije preko medija.
– Brojni gradovi i pokrajine u Austriji uvode stalno nove prepreke za migrante na putu prave integracije, kroz prepreke kod dodele od države podsticanih stanova, socijalne pomoći i slično. Koji je kurs Beča ?
Pre par godina, dok sam bio zadužen za stanogradnju u Beču, uvek sam takozvani bečki bonus za stanove koje podstiče grad. Za razliku od saveznih vlasti mi ne pravimo razliku ko ima koji pasoš, već ko koliko živi u našem gradu. Tako neko ko živi duže od pet godina ima određen broj poena za napredovanje na listi kandidata za stan, onaj ko živi 10 ili 15 godina ima još više bodova i rangira se na višem mestu. To je nezavisno od toga gde ste rođeni ili odakle ste došli. Ne pravimo razliku i podele kao savezna vlada. Ljudima treba omogućiti da mogu da planiraju, da kada se prijave za opštinski stan, znaju koliko mogu čekati, a ne strahovati da neko može da ih pretekne samo zato što ima austrijski pasoš.
Više od 60 odsto Bečlija živi u stanovima čiju gradnju je podsticao grad. Oni nisu pod pritiskom skoka cene kao na slobodnom tržištu nekretnina, jer se njima povećava kirija samo na osnovu inflacije. Želeli smo da se na saveznom nivou uvede ograničenje cene kirije ali je to odbijala Narodna partija (OVP).
Beč zbog toga ide svojim kursom, a odlučili smo s tim u vezi, izmenom zakona o stanogradnji, da svaka prenamena zemljišta propisuje da na njemu mora biti izgrađeni stanovi od kojih dve trećine čine podsticani stanovi.
Ne može biti, kao u Londonu, da određeni profili ne mogu da žive u samom gradu. Tamo, na primer, zbog skupoće u gradu ne mogu da žive prodavačice, policajci, bolničari i slično. To ugrožava budućnost jednog grada, jer je neophodno da zadrži socijalnu mešavinu.
– Koliko je Beč profitirao od širenja EU i koji je vaš stav prema daljem širenju na Zapadni Balkan ?
Beč je mnogo profitirao od pristupa EU, jer smo time uspeli da svoj geografski položaj dobro iskoristimo. Mi smo u centru Evrope i imamo tradicionalno dobre kontakte sa istočnim i jugoistočnim zemljama, što ma je posebno u privredi pomoglo. Moglo bi se reći sa samo veliki profiteri širenja EU.
Što se tiče novih članica, Srbije, mislim da bi za Srbiju bilo pristupanje EU dobar korak u budućnost. Ja bih podržao pristup Srbije u EU, jer samo zajednička Evropa može biti konkurentna u globalizovanom svetu. Svaka zemlja pojedinačno u EU je premala, pa čak i Nemačka, da može biti konkurentna i takmičiti se na globalnom tržištu. Naš udeo u svetskom stanovništvu spašće sa sedam na četiri odsto, a i ekonomski doprinos Evrope sve je manji. Ukoliko želimo da budemo konkurentni prema SAD, Kini, Južnoj Americi i drugim rastućim ekonomijama, to je moguće samo zajedničkom Evropom uz što manje međusobnih granica. Sve prisutnija priča o renacionalizaciji me zbog toga zabrinjava. Ta priča je podstaknuta od spolja i ima za cilj da slabi Evropu i njenu ekonomsku snagu. Tako su i mere destabilizacije nastupile kada je evro postao ozbiljna konkurencija drugim valutama. Tada je bilo masovnih intervencija sa ciljem slabljenja Evrope.
– Sledeće godine se u Beču održavaju izbori. Koliko vaša Socijaldemokratska partija (SPO) ima hrabrosti da se prikaže kao stranka koja je naklonjena migantima?
Mislim da smo imali hrabrosti za to oduvek, I mi pokazujemo svima da imaju mogućnost da se angažuju nezavisno od njihovog porekla. Mislim da ne moramo da se dokazujemo, jer imamo mnogo ljudi migrantskog porekla na političkim funkcijama.
Ne smatram da neko treba da bude favorizovan samo zbog porekla i da bi trebalo uvesti nekakve kvote, već je važno da se ljudi angažuju oko jedne politike. Mi smo i u prošlosti, mnogo pre drugih stranaka, imali predstavnike migrantskog porekla, tako i sa prostora bivše Jugoslavije, na primer Anicu Makcu Dojder, na funkcijama. Principijelno stranka treba da da šansu svakom, ali je na pojedincu da se nametne kroz rad.
Ne može se očekivati dobijanje poslaničkog mandata samo na osnovu porekla. Imamo sistem u stranci da se moraju kandidati nametati svojim radom preko opštinskih odbora i to nećemo menjati, jer želimo da uzimamo najbolje kandidate iz jedne opštine.
Svakom, ko želi da se politički angažuje, savetovao bih da se angažuje prvo u opštini u kojoj živi i ako je dobar on će proći dalje. Protiv sam i osnivanja partija na osnovu porekla, jer to vodi samo getoizaciji.

Takođe pogledajte i ...

PREDSEDNIK SRBIJE ALEKSANDAR VUČIĆ URUČIO ODLIKOVANJA ZASLUŽNIM POJEDINCIMA I INSTITUCIJAMA POVODOM DANA DRŽAVNOSTI SRBIJE

PREDSEDNIK SRBIJE ALEKSANDAR VUČIĆ URUČIO ODLIKOVANJA ZASLUŽNIM POJEDINCIMA I INSTITUCIJAMA POVODOM DANA DRŽAVNOSTI SRBIJE