Zadovoljna sam da u Beču, gde je izašao prvi srpski bukvar Vuka Karadžića 1827. godine, uskoro izlazi i moj priručnik-bukvar namenjen našoj deci u Austriji, ali i šire, ističe naša sagovornica. Nastavnica maternjeg jezika u dve osnovne škole u Beču i profesor pedagogije Svetlana Matić napisala je bukvar za koji se nada da će uskoro biti glavni udžbenik za učenje srpskog jezika u dijaspori.
Novi bukvar pod nazivom "Naš jezik", Svetlane Matić, treba da reši najveći problem nastavnika maternjeg jezika u Austriji, budući da se trenutno radi iz samo dva udžbenika, koja su odobrena na listi Ministarstva prosvete Austrije.
To je bio i razlog zašto je Svetlana Matić, nastavnica, koja inače dobila nekoliko priznanja za svoj rad, odlučila da uradi ovaj priručnik za maternji jezik za početno crtanje i pisanje, kao i dodatnu vežbanku.
- Ideja je, dakle, da ovaj udžbenik odobre austrijske prosvetne vlasti, jer naše nisu nadležne, a bilo bi dobro kada bi ga i naše Ministarstvo prosvete odobrilo za korišćenje u drugim državama širom Evrope u kojima postoje škole na srpskom jeziku - objašnjava ona.
- Kao profesor jako sam zadovoljna da u Beču, gde je izašao prvi srpski bukvar Vuka Karadžića još daleke 1827. godine, uskoro izlazi i moj priručnik-bukvar namenjen našoj deci u Austriji, a i šire - dodaje Svetlana.
Ona se nada da će novi bukvar biti objavljen krajem septembra u izdanju "Prosvetnog pregleda".
Dobitnica "Vukove povelje" Pedagoškog pokreta Srbije i nagrade Školskog odbora Beča za izuzetno zalaganje u pedagoškoj praksi kaže da joj je prilikom pisanja udžbenika najviše pomogla njena desetogodišnja ćerka Aleksandra, koja je odličan đak, govori srpski i nemački, uči i engleski jezik.
- Aleksandra mi mnogo pomaže jer su njeni komentari pokazatelj šta i kako treba da radim. Uvažavam dečje mišljenje jer su deca najmerodavnija da daju sud u mnogim pitanjima, a osim toga su iskrena i neiskvarena.
Kao nastavnica maternjeg jezika imala je prilike i da se lično uveri u to da su deca u Austriji motivisana da uče svoj maternji jezik.
- Uvek govorim da u kući treba pričati maternjim jezikom, ne samo zbog bogatstva rečnika, već i da deca ne izgube vezu s maticom jer se naš identitet odražava kroz jezik - poručuje Svetlana, koja radi i kao savetnik pri Savetodavnom centru grada Beča, koji je namenjen porodicama stranog porekla.
Ona kaže da je njen rad samo deo onoga što bi trebalo da rade čitavi timovi ministarstava prosvete i dijaspore.
- Austrija je jedna od zemalja koja ima najbrojniju srpsku populaciju, sa višegodisnjom slojevitošću i neverovatno je da se u tako brojnom srpskom življu, u državi koja je istorijski i kulturno veoma značajna za srpski narod, srpski jezik nalazi u zoni zaborava i otpisanosti od strane matice.. U Austriji nema nijedne institucije ili organa iz Srbije koji ima zadatak da se brine o kulturnom, istorijskom i pedagoškom nasleđu srpskog naroda. U svemu tome Ministarstvo obrazovanja Austrije je pokazalo veliko razumevanje za ovu, od matice skoro zaboravljenu decu, omladinu i odrasle - ocenila je ona.
SRBIJA KULTURNA SPONA
ISTOKA I ZAPADA
U okviru obeležavanja veka i po Srpske
pravoslavne crkvene opštine u Beču, predsednici
Austrije i Srbije Hajnc Fišer i Boris Tadić,
otvorili su u utorak, 29. juna, izložbu “Srbija -
kulturna spona Istoka i Zapada”. Istakavši da
garancija evropske budućnosti za Srbiju ne
sme biti samo verbalna poruka, već sastavni
deo austrijske spoljne politike, predsednik Austrije
je još rekao: “Ovo je lep momenat u našim
odnosima, jer danas sigurno nema sumnje da
Austrija i Srbija imaju mnogo toga zajedničkog,
da su mnogo toga zajedno prošle i propatile, a
vera koju imamo jedni u druge će nam pomoći
da savladamo aktuelne probleme”.
Prema rečima
Hajnca Fišera,
odnosi Srbije i
Austrije su prijateljski
i vrlo dobro
razvijeni, takođe
i da Austrija ima
veliki interes da
jugoistočna Evropa
bude stabilna
i razvijena regija
i da Srbija bude
uključena u evropske strukture.
Predsednik Austrije je zahvalio srpskoj zajednici
na doprinosu koji daje društvu te zemlje,
i podsetio da je broj Srba u Beču veći od ukupnog
broja stanovnika drugog po velični austrijskog
grada - Graca.
A u s t r i j s k i
kardinal Kristof
Šenborn istakao
je da je “Otvaranje
izložbe srpske
sakralne umetnosti
je poseban
trenutak u dugoj
zajedničkoj, ne
uvek jednostavnoj,
istoriji odnosa
Austrije i Srbije”, istakao je austrijski kardinal
Kristof Šenborn, i dodao da je reč o posebnoj
istorijskoj konstalaciji u kojoj se Evropa posle
stotinu godina ratova konačno spaja i u kojoj se
rađa novi evropski duh.
“Izložba “Srbija - kulturna spona Istoka i Zapada”
je korak ka boljem poznavanju srpske
istorije i sadašnjosti, kako bi gradjani Beča mogli
da vide zajedničke korene dva naroda, koji
će biti spona i u budućnosti”, ocenio je kardinal
Šenborn.
Episkop bački Irinej je izjavio da nekadašnja
Habsburška Monarhija nije bila demokratska
država po meri današnje Austrije i EU, ali da je
dosledno funkcionisala kao pravna država.
“Nezavisno od anahronog socijalnog poretka,
ona je bila mozaik vera i kultura, i kao takva
anticipirala moderni evropski pristup konceptu
multikonfesionalnog i multikulturnog društva”,
rekao je episkop bački Irinej.
Pravoslavni hrišćani u Beču, kako je naveo,
danas nisu više malobrojni
egzotični stranci, već
opštepoznata i prihvaćena
braća i sestre, susedi i
bližnji.
Predsednik Srbije Boris
Tadić je naglasio u svom izlaganju
da je kosovsko pitanje
za Srbe pre svega pitanje
identiteta i izrazio očekivanje
da će i Evropa imati sluha
za činjenicu da je na prostoru
Srbije njena hrišćanska
kolevka.
“Srbija i srpski narod
suočavali su se sa različitim
iskušenjima kako u prošlosti
tako i danas, jer postojimo na mestu sudara kultura
i civilizacija. I
danas u 21. veku
mi se suočavamo
ne samo sa pitanjem
naše
budućnosti u EU,
već i sa pitanjem
našeg hrišćanskog
identiteta i njegovog
očuvanja”, rekao
je predsednik
Srbije.
Podsećajući da je na tlu Srbije rođen car
Konstantin, tokom čije vladavine je hrišćanstvo
postalo državna religija u rimskoj imperiji, Tadić
je istakao da se na prostoru Srbije rađala Evropa
i njen hrišćanski identitet.
“Zato pitanje Kosova, koje Srbija želi da
rešava na miran način, za Srbiju nije samo pitanje
teritorijalnog integriteta i suvereniteta, već
pre svega pitanje očuvanje identiteta”, objasnio
je Tadić.
“Danas se suočavamo sa pokušajem da se
uzurpira identitet srpskog pravoslavnog postojanja
na prostoru Kosova i Metohije”, kazao
je Tadić, i upozorio da postoji namera da se
izgradi veštački kosovski identitet koji postoji
dve godine, nasuprot srpskom pravoslavnom
identitetu, koji traje vekovima.
Otvaranju izložbe prisustvovao je i premijer
Republike Srpske Milorad Dodik, kao i ministar
vera Srbije Bogoljub Šijaković.
Izložba će biti otvorena za javnost u Muzeju
katedrale “Svetog Stefana” (Stefansdom) Stefansplatz 6, do 30.oktobra ove godine.
Muzej katedrale “Svetog Stefana” u Beču u
saradnji sa Maticom srpskom, najstarijom kulturnom
i naučnom institucijom srpskog naroda
i sa podrškom ekumenske fondacije “Pro Orijente”,
pod pokroviteljstvom predsednika Srbije
i Austrije, povodom 150.godišnjice osnivanja
Srpske pravoslavne crkvene opstine “Sveti
Sava” u Beču, predstavlja bogato kulturno
nasledje Srbije, nastalo tokom proteklih dvanaest
vekova.
U pet prostorija “Dommuzeum-a” biće prikazana
umetnost kroz pet epoha - Srpska umetnost
od X do XV veka, Srpska umetnost od
XVI i XVII veka, Srpska umetnost XVIII, Srpska
umetnost XIX i Srpsko kulturno nasleđe na
razmeđi XX i XXI veka.
Brižljivo odabrani eksponati visoke istorijske
i umetničke vrednosti, u kombinaciji sa
savremenim multimedijalnim prezentacijama,
svedoče o prožimanju kultura Istoka i Zapada
u srpskoj tradiciji i vizuelnoj kulturi.
Iz stalnih postavki fondova Narodnog muzeja
u Beogradu, galerije Matice srpske u Novom
Sadu, Biblioteke Matice srpske, galerije Srpske
akademije nauka i umetnosti u Beogradu,
Muzeja Srpske pravoslavne crkve u Beogradu,
Muzeja grada Beograda i Istorijskog muzeja Srbije
u Beogradu izdvojeni su predmeti koji prikazuju
fresko slikarstvo i ikone iz najznačajnijih
srednjevekovnih srpskih manastira građenih
pod uticajem vizantijske kulture, zatim umetnost
barokne epohe, kao prekretnice u približavanju
i prihvatanju zapadnoevropskog kulturnog
modela, i konačno, obnavljanje društvenih institucija,
posle oslobođenja od viševekovne turske
dominacije.
DEČJE POZORIŠTE IZ BANjALUKE GOSTOVALO U LINCU
Dečje pozorište Republike Srpske iz Banjaluke sa predstavom "Folklorna magija" ostavilo je odličan utisak u Lincu gde je gostovalo u organizaciji Srpskog kluba "Vidovdan". Razočarali su odzivom jedino naši zemljaci, koji su propustili retku priliku da vide ovako sjajnu predstavu, koja nije namenjena samo najmlađima. Oni malobrojni, njih oko 50, među kojima je bilo dosta dece, zaista su uživali u predstavi i nisu štedeli dlanove da nagrade 13, slobodno se može reći vrhunskih majstora teatra koji glume u ovom neobičnom komadu. Direktor i umetnički rukovodilac pozorišta iz grada na obalama Vrbasa, poznati dečji pesnik i pisac, Predrag Bjelošević bio je oduševljen dočekom, ali i razočaran odzivom publike.
- Prvi put gostujemo u Austriji i iskreno očekivao sam daleko više gledalaca, pogotovo dece. Predstava je namenjena najmlađima, ali i stariji imaju šta da vide. Nadam se da ćemo sledeći put privući više pažnje jer planiramo da češće gostujemo u Austriji. Naši prijatelji i zemljaci iz kluba "Vidovdan" domaćinskim dočekom ulepšali su nam gostovanje i u ime ekipe želim da im zahvalim - istakao je prvi čovek poznate i već 55 godina uspešne kulturne institucije iz Banjaluke.
Dan uoči predstave, ali i posle nastupa, cela ekipa iz Banjaluke koja je učestvovala u realizaciji "Folklorne magije" našla se na zajedničkoj večeri u prostorijama kluba "Vidovdan". Bila je to prilika da se bliže upoznaju sa životom naših ljudi u ovom delu Austrije i u isto vreme dogovori nova saradnja. Predrag Bjelošević je poklonio domaćinima primerke svoje najnovije knjige "Tačka na izletu". U ime srpske zajednice i kluba "Vidovdan", predsednik Petar Peričević je zahvalio gostima i takođe im uručio nekoliko vrednih poklona sa obeležjima srpskog udruženja iz grada na Dunavu.
Pljušte nagrade
Predstava "Folklorna magija" na originalan način predstavlja balkanski folklor služeći se pokretom, igrom, muzikom i lutkama sastavljenim od predmeta iz etnološkog blaga. Premijerno je izvedena pre dve godine i već ostvarila zapažene uspehe širom bivše Jugoslavije, među kojima su najveća nagrade na prestižnim festivalima u Kotoru i Subotici.
PESNIČKE VEČERI U ŠVEHATU Klub "Jedinstvo" u Švehatu organizovao je u subotu uveče novo druženje koje je okupilo članove i prijatelje iz Beča. Najstariji naš klub na teritoriji Donje Austrije već nekoliko subota zaredom organizuje besplatne večere koje su povod za lepa druženja. Svaki put je na jelovniku novi specijalitet. Ovog puta gosti su imali priliku da probaju meso sa roštilja majstora Dragiše Trujkića, člana kluba.
Kao i tokom ranijih zajedničkih druženja, tokom večeri nimalo nije bilo dosadno jer su izvođeni skečevi i pesme grupe MIMA X, koji su oduševili publiku.
Sledeći dolazak bečkih poeta najavljen je za subotu, 1. maja, u 20 sati, kad planiraju da izvedu svoj program na otvorenom, ispred klupskih prostorija .
"Jedinstvo" u maju planira još nekoliko značajnih manifestacija. Tako će u subotu 8. maja od 20 sati organizovati "Đurđevdanski šou", kada će proglasiti najboljeg "potrošača pića" u klubu u protekloj godini.
U subotu, 15. maja, organizovaće se tradicionalni "Spasovdanski susret" ispred kluba uz orkestar "Veseljaci" iz Jabukovca, a u subotu, 29. maja, sledi "Pasuljijada".
U junu će klub, kao i ranijih godina, učestvovati na "Multi-kulti fešti".
U SALCBURGU ODRZAN INTERKULTURALNI SKUP
U organizaciji udruzenja "Prijatelji dece" (Kinderfreunde) i SOMOS u Salcburgu je odrzan zajednicki interkulturalni dorucak. Bila je to prilika da ucesnici skupa, iz dvadeset zamalja Sveta koji zive u mocartovom gradu, prikazu svoj tradicionalni jutarnji jelovnik. Zemlju Srbiju predstavljali su clanovi Kulturno- sportske Zajednice Srba (KSZS). Sluzena su tradicionalna srpska jela kacamak sa kajmakom, popara i mekike. Srpski stand bio je posebno interesantan posetiocima posto je bio i ukrasen rucnim radovima i obelezajima iz matice. Posetioce je posluzivala jelom Snezana Trujic a potpredsednik zajednice Svjetlana Vulin bila je zaduzena da prisutne upozna sa radom i aktivnostima Zajednice. Paznju su takodje privlacili i clanovi KSZS (deca) obucena u "sumadijsku" nosnju, sto su prisutni koristili za zajednicko fotografisanje. -Zahvaljujuci rukovodstvu i vrednim clanovima, odazivamo se svim akcijama u organizaciji grada Salcburga, koristeci priliku da na sto bolji i lepsi nacin prikazemo svoju kulturu i tradiciju - naglasio je predsednik Zajednice, Nenad Sulejic.
28.
SMOTRA KULTURNO-UMETNIČKOG STVARALAŠTVA
SRBA U AUSTRIJI
Prvi dan proleća bio je u znaku Srba u Gmundenu, gradiću smeštenom na prelepom jezeru Traunze u podnožju Alpa, poznatom i po nadaleko čuvenoj keramici. Na 28. smotri kulturnog stvaralaštva Srba u Austriji domaćin klub “Knez Lazar” svojski se potrudio da ugosti brojne zemljake koji su u ranim jutarnjim časovima počeli da pristižu u Gmunden.
Stiglu su učesnici iz austrijskih pokrajina u kojima su aktivna srpska kulturno umetnička društva i njihove zajednice. Naravno kao što je red za ovakvu, veliku manifestaciju došli su i predstavnici Ministarstva za dijasporu Republike Srbije. Nisu izostali ni predstavnici lokalnih vlasti Gmundena, koje kai one širom Austrije imaju stvarno dobru saradnju sa našim klubovima.
Na kraju najviše su u folkoru pokazali momci i devojke iz kulturno-umetničkog društva “Karađorđe” iz Beča. Oni su dobili najviše poena od strane žirija, čiji su članovi specijalno za ovu priliku stigli iz Srbije. Istine radi, pomenimo da ništa slabiji nisu bili ni devojke i mladići iz bečkog “Mokranjca”. Pomenuti žiri je ipak prednost dao “Karadjordju”.
Dok priča ne krene svojim tokom, treba istaći da su pobedničke koreografije “Karadjordja” i “Mokranjca” bile vrhunske i maestralno izvedene. Plenile su svojom originalnošću i načinom na koji su mladi to odigrali. Vrhunski. Radovali su se igrajući, prosto izgarali da se što bolje predstave. Koliko su neke koreografije pravi poduhvati, govori i sama činjenica da je Dajana Kostić, istaknuti koreograf koja je i postavila “Igre iz Poreča” kojima se predstavio “Mokranjac” , provela bukvalno celo leto u istraživanju i beleženju originalnih koraka igara.
Slika bi stvarno bila prazna da ne pomenemo i “Kolo” sa Jovicom Nebrigićem, pa “Bambi” iz Beča koji bi sigurno poneo titulu najuspešnijeg učesnika, kada bi se dodeljivala, jer su imali najviše uspeha u svim takmičarskim disciplinama. Ni mladići i devojke Bore Kapetanovića i Dragiše Vasiljevića nisu ostali bez gromkog aplaza, jer su i onilepo odigrali svoje koreografije, “Branko Radičević” se kvalifikovao za Evropsku smotru folklora koja će biti održana u Brčkom, uz prva četriri kluba dok će Knez lazar” biti na u iščekivanju, ako neki klub slučajno odustane iz nekih razloga.
Srednji ansambli u folkloru su priča za sebe, uglavnom je to mešavina najmljadjih i onih “koji već kucaju na vrata prvog tima”. Šalu nastanu i oni su bili ozbiljni u nastupima, možda malo opšteniji pa su tim pre mogli da do kraja dočaruju lepotu srpskih kola i igara.
Ponekad u senku padnu uspesi onih koji nastupaju u pojedinačnim disciplina, jer se okreni obrni sve vrti oko folklora. Mladi slikari, pesnici recitaori, pevači, muzičari su bili sjajni. Kako i nebi kada većina studira, uči ili se sprema za konzervatorijume, na kojima uče destine naših dorovitih mladih ljudi. O domaćinima sve najlepše, ko ima zamerku, stvarno ima potrebu da bude zakeralo. Sve je odlično funkcionisala od prihvata gostiju, do ispraćaja. Predsednik saveza Srba Dragiša Vasiljević je lično pozvao klubove sutradan interesujući se kako su putovali do svojih gradova.
Sala gradskog tetra bila je kao kutija šibica puna, navijanje, skoro korektno, ali pozorište je pozorište, a takmičenje takmičenje. verovatno da u ovom zdanju nije bilo skoro ovoliko zastava, boja, osmeha, aplauza pa i bučnog navijanja. Mladost je to srpska. Ne reče za džabe dr Tojić u prolazu, oduševljen, Srbi su čudo. I upravu je. I okolina Teatra bila je prepuna prlepih nošnji, pesme igre i muzike.
O značaju i veličini ove manifestacije govori i podatak da je prema slobodnoj proceni učesnika, roditelja i navijača, koji su gle čuda aplaudirali svim izvođačima bilo više od hiljadu.
U Gradskom pozorištu mladi su pokazali i svoje znanje u literarnim radovima, slikarstvu, recitacijama, izvornom pevanju i sviranju, ali je nastup folklornih grupa izazvao najviše interesovanje. Uostalom, to je bilo i razumljivo, jer je ulog bio veliki. Prvih pet je izborilo direktan plasman na Evropsku smotru srpskog folklora, dok je šestoplasirani, u ovom slučaju domaćin “Knez Lazar”, u “rezervi” u slučaju da neko odustane.
Članovi udruženja pripremali su se za nastup u neposrednoj blizini pozorišta, što je izazivalo pažnju, ali i oduševljenje prolaznika. Stanovnici Gmundena zagledali su brojne zastave i obeležja Srbije.
Ovoj lepoj manifestaciji prisustvovali su i predstavnici austrijskih lokalnih vlasti, koje je predvodio gradonačelnik Hajnc Jozef Kepl. Delegaciju Ministarstva za dijasporu Srbije predvodio je državni sekretar Predrag Tojić, bili su tu i Zoran Jeremić, generalni konzul Republike Srbije u Salcburgu, zatim Zoran Milenković, predsednik opštine Varvarin, dr Ljubo Brajković, poznati mecena kulture i mnogi drugi. Pehari i zahvalnice su podeljeni, pobednički šampanjci otvoreni i puno lepih utisaka poneto iz Gmundena. Zoran Milenković predsednik opštine Varvarin, koji je i pre tri godine bio u Gmundenu na manifestciji “Kviz znanja”, jedinstvenoj za decu u dijaspori,
nije krio svoje zadovoljstvo. više puta je rekao, ovo su stvarno prelepi nastupi i nosimo najlepše utiske u Srbiju. Ova omladina zaslužuje još veću podrški matice Srbije.
Ponekad se u isticanju nastupa, novinaru potkrade propust i ne pomene one bez kojih bi cela manifestacija loše išla. Zato mi pominjemo voditelje programa Silvanu Atanacković i Miodraga Stajkovića, koji su svoj posao odlično obavili.
Šta na kraju reći sem, sada tek počinje. kao i za brojne druge klubove širom Evrope i za prvih pomenutih pet na smotri, u Gmundenu, prolivanje znoja ih te očekuje. Brčko ih čeka da pokažu svoje umeće.
Smiraj 29 januarskog dana, leta gospodnjeg nove 2010. godine, nije mogao pronaći lepši događaj, od Svetzosavskog bala, u carskom hotelu Šenbrun, u carskoj Vieni. Okupila se srpska elita, ovde u Beču da na ovaj način, tradicionalno obeleži Savin dan. I ne samo oni. Porede naših ljudi, doktora, advokata, naučnika, uspešnih preduzetnika, došli su ne samo veoma ugledni zvaničnici austrijskih vlasti, već i mnogi diplomatski predstavnici mnogih zemalja, koji godinama dolaze na bal, ukazujući svoje duboko poštovanje prema Srbima.
Možda je neobično ovako početi izveštaj o ovogodišnjem Balu, koji već godina organizuje Srpski kulturni centar, čiji je predsednik Milorad Mateović, čovek nemirna duha, izuzetno preduzimljiv, koji se godinama trudi i uspeva, da ni jedan Bal ne liči na prethodni.
Balovi su više od igre, plesa. Balovi se prave i za to da se okupe najujviđeniji i ljudi dobre volje. Balovi koštoju, jer sve vrca od prekrasnih haljina i odela koje nose nasmejani i raspoloženi uvaženi gosti.
Ovaj bal je imao sve ono najlepše. Izvanrednog voditelja, univerzitetskog profesrtora Nikolu Rackova, koji je veomna lako svoje najave prevodio sa srpskog na nemački, predivne „Loline“ devojke i mladiće koje su tako nonšalantno nosili građanski nošnju iz vremena Obrenovioća, vremena kada srpski Knjaz naruči da...
Mladog glimca Ivana Bosiljčića i Snežanu Berić, Ekstra Nenu koji su sjajno otpevali i odglumili svoje uluge, uz orkestar „Skale“.
I onda ono najbitnije. Bal je počeo intoniranjem himni Austrije i Srbije, dok su gosti u prepunoj dvorani ovog predivnog hotela stajali, i paljenjem svetosavske sveće. Vladika Konstantin se tada sa puno duhovnosti se obratio prisutnima istakavši da je ta svetosavska sveća sveća sreće za zemlju domaćina, ali i za sve Srbe koji žive u Otečestvu i u dijaspori.
Zatim se prisutnima obratio ambasador Srbije u Austriji Milan Božinović koji je veoma nadahnuto govorio o stremljenjima Srbije i veoma naklonjenoj Austriji,
Andreas Šreder, je se obratio skupu sa ljubaznim rečima, istakavši veoma dobre odnose sa Srbijom i sa puno uvažavanja govorio o našim ljudima koji žive i rade u ovoj alpskoj Republici. Pored gospodina Šredera koji je član vlade i državni sekretar Balu su prisustvovali i RenateBrauer zamenica gradonačelnika Beča, Sonja Veseli gradska sekretarka za socijalna pitanja i Sandra Frauenberger gradski ministar za integraciju,
Pomenimo da su Balu prisustvovali i skoro svi članovi predsedništva zZajednice srpskih klubova u Beču na čelu sa Borislavom Kapatenovićem predsednikom
Gosti su bili brojni austrijski zvaničnici, ali predestavnici naše Ambasade Kosta Simonović, Goran Bradić...... i Ministarstva za dijasporu Republike Srbije državni sekretam u Ministarstvu Vukman Krivokuća..
Posebno ističemo i prisustvo šarmantnog predsednika Jagodine,Dragana Markovića Palme koji je sa puno strpljena komuinicirao sa novinarima i potvrdio utisak o njemu da je to čovek koji preskače po dve stepenice, svestan da ima još mnog posla pred onima koji žele da se bave politikom.Nakon što je Ekstra Nena stvarno maestralno otpevala ariju „Habanera“ iz opere “Karmen“, dvorana je bila prepuna plesača, koji verovatno cele godine maštaju o valceru koji će odigrati sa izabranom osobom. Plivali su dvoranom parovi, razlivale se boje divnih haljina, dame su kavaljere terale na da pokažu sve svoje plesno umeće i svi su uspevali, jer su želeli. Želeli su da budu srećni, a ta svetosavska sreća nije obična, verovatno je ona ta sila koja nas drži cele godine da čestito živimo i radimo, ali da umemo i da se opustimimo uz pesmu i igru.
SVETOSAVSKA AKADEMIJA U BEČU Sala „Austrija centra“ bila bi mala da primi sve koji su želeli da dođu na Svetosavsku akademiju Srpske pravoslavne parohije u Beču. Ovako je oko hiljadu srećnika, poklonika svetosvlja došlo da zajedno sa svojom braćom po rodu i veri, oda počast onome što ih sve vezuje i čini narodom. To je veliko poštovanje prema svojoj pravoslavnoj veri i njenom utemenitelju, prvom patrijarhu, prosvetitelju I državniku Svetom Savi.
Program koji je osmislio i vodio Miodrag Mecanović, slobodno se može reći da je maestralno tekao. Bio je to divan uvod u proslavu izuzetnog značajnog jubileja, 150 godina delovanja Srpske pravoslavne crkve na ovim prostorima. Tekla je pitka priča o trnovitom putu i nezaustavljivom nastojanja Srba koji su ovde živeli da imaju svoju crkvu, ali i razumevanju vladara ove zemlje da izađu u susret njihovim iskrenim željama. Tekla je priča koju su prekidali sjajni nastupi učesnika u programu. Prisutne je pozdravio sveštenik Drago Vujić, koji se i na kraju programa zahvalio svima koji su došli, a i učesnicima u programu koji su se stvarno potrudili da on bude vrhunski. No sveštenik Vujić, pun nade obeća, iduće godine će program biti još bolji, jer svi koji su večeras došli to i zaslužuju.
Program je počeo himnom Svetom Savi koju su izvele pevnice bečkih hramova, a onda je episkop Moravički Antonije, nastojatelj podvorja SPC u Moskvi, održao besedu. Besedu punu duhovnosti, ali i mudrih pouka koje bi trebalo naš narod da dovedu do sloge, izvlačeći srž svetosavlja čovekoljublje kao najbitniju osobinu jednog naroda.
-Sveti Sava nas je uputio putem spasenja i života,naučio nas je veri pravoslavnoj i načinu života koji izrasta iz takve vere, on nas je naučio pravoj i istinskoj veri, pravom i istinskom blagočestiju veri i pobožnosti. Svetim Savom smo postalizreo, hrišćanski istorijski narod, Svetim Savom hodimo kroz tamu vekova i Svetim Savom otkrivamo ne samo svoju prošlost, bližu i dalju, nego otkrivamo pravu i istinsku budućnost našu, rekao je besedi episkop Moravički Antonije.
Pored dve dame prvakinja srpskog glumišta Ljiljane Blagojević koja je govorila svetosavsku besedu Siniše Kovačevića i Zaveštanje o jeziku Stefana Nemanje, izvrstan nastup je imala i Jelena Lugonja. Vredno je pomenuti deo besede koju je govorila Ljiljana Blagojević u kojoj se kaže: Setimo se onoga koji je školovao i lečio, branio i zastupao, promišljao i predviđao, zidao i pisao, da bismo mi danas znali iz čega ničemo, da bismo znali da smo ne samo nečiji preci nego i potomci nečije krvi, misli države, jevanđelja, trojeručice.
Ni mladež, devojčice i dečaci nisu želeli da izostanu sa dobrim nastupima, pa su Dragana Vukić, David Mikivič i Anđela Lukić, puni vere sjajno odrecitovali svoje deklamacije, kako reče voditelj. Da bi dodali i notu svetovnosti potrudio se orkestar Mikice Markovića sa odličnim solistkinjama Verom Nešić i Mirjanom Dimitrijević koji su izveli više narodnih pesama, uz mag muzike Miroljuba Todorovića virtouza na fruli.
Pored brojnih gostiju prisustvovao je i Episkop srednjoevropski Konstantin sa sveštenstvom, ambasador Milovan Božinović sa predstavnicima ambasade, dok je u ime Ministarstva za dijasporu bio Vukman Krivokuća, pomoćnik ministara za dijasporu. Obraćajući se prisutnima Krivokuća je istakao da svi Srbi u rasejanju s pravom, mogu da budu uvereni da neko misli na njih, to je njihva Srbija, koja je njihova prava kuća.
Na kraju tradicionalni nastup imali su i devojke i mladići iz KUD „Branko Radičević“ iz Beča koji su svojim lepim pevanjem i igrom digli sve na noge, tako da su mnogi od oduševljenja zaigrali u Sali.
Divna akademija, sa puno duhovnosti koja će kroz priču mnogima, pružiti pouku da iduće godine ne propuste ovako manifestaciju svetosavlja, jer ljudi bez korena su ljudi bez budućnosti na vetrometini života, gde samo sloga spašava ljude.
33. KVIZ ZNANJA I 7. REVIJA KULTURE SRPSKE DECE U AUSTRIJI
Gmunden poznat po vrhunskoj keramici, bio je u subotu zahvaljujuci domaćinu srpskom klubu „Car Lazar“ središte kulturnog stvaralaštva srpske dece u Austriji. Mlađarija iz 12 klubova i zajednica srpskih klubova, njih više od 400, ozbiljno je shvatila svoje obaveze i izvanredno se pripremila za 33. kviz znanja i 7. sedmu reviju kulture srpske dece. U prelepom objektu «Muzeja za papir» u malom mestu Lakireh nedaleko od Gmundena i na samo nekoliko stotina metara od autoputa A1 Beč – Salzburg čula se dečija graja do kasno uveče.
Čast da otvori manifestaciji pripala je Marini Ilić, supruzi Mališe Ilića, nedavno preminulog predsednika Saveza Srba u Austriji. Mališa je svih godina, dok je bio predsednik Saveza Srba posebno usmeravao aktivnost klubova na rad sa decom i omladinom, u cilju očuvanja identiteta srpskog naroda.
Na takmičenju, deca do 12 godina pokazala su svoje umeće i u slikanju, vajarstvu, recitovanju i pisanju literalnih radova.
Inače treba posebno pomenuti goste iz Ministarstva za dijasporu prim. dr Predraga Tojića, državnog sekretara, te Tatjanu Gamedić savetnika u Ministarstvu dijaspore, generalnog konzula Republike Srbije u Salcburgu Zorana Jeremića, konzula Jelicu Dimitrijević, sveštnike parohija Gmunden Nova Lazića, odnosno Linca Dragana Mićića. Njihova obraćanja i obraćanje Borislava Kapetanovića vd. predsednika Saveza Srba, naišla su na izuzetno odobravanje prisutnih i bila su propraćena aplauzima.
- Drago mi je što lično imam priliku da se uverim kakvo bogastvo Srbija ima i van svojih granica. Vi ste srce matice i uvek ćemo se truditi da ministartvo za dijasporu bude vaša druga kuća. Prepoznajemo vašu ljubav prema matici i zato je to razlog više da vas podržimo i da vas uverimo da ste deo Srbije, bez obzira što ste fizički udeljeni od nje. Uostalom ovom manifestacijom dokazujete koliko volite Srbiju i zato smo vam nesebično i neizmerno zahvalni – rekao je između ostalog doktor Predrag Tojić u ime Ministarstva za dijasaporu.
Pre nego što navedemo imena pobednika, posebno treba istaći dobru organizaciju manifestacije i dati pohvale domaćinima koje su predvodili Dragiša Vasiljević predsednik organizacionog odbora i Stanojlo Petrović predsednik Kluba „Car Lazar“.
Prvo mesto u recitovanju osvojile su Lukić Anđela i Zajednice Beč i Smiljić Maja iz KSZS Salcburg. Drugo mesto Dajana Gašić iz „Sinđelića“ i Vlačić Marija iz „Božura“, dok su na trećem mestu bile Gligorić Aleksandra iz zajednice Foralberg, Milić Marija iz „Resavca“ i Simić Vanesa iz zajednice Tirol.
Despotović Uroš iz „Sinđelića“ bio je najboli u Izvođenju monologa, dok su drugo mesto podelili Vidačković Branislav iz „Božura“ i Aleksić Marko iz „Car Lazara“ iz Gmundena. Treći su Bili Nikolina Dačić iz Zajednice Beč i Nikola Kondić iz KSZS Salcburg.
Najlepši literalni rad napisala je Aleksandra Milivojević iz bečkog „Bambija“, dok je na drugom mestu bio Plavšić Dražen iz iz zajednice Tirol. Na trećem mestu čak tri takmičarke Vidačković Željana iz „Božura“, Dijana Kondić iz KSZS Salcburg i Gojković Danijela iz „Car Lazara“.
Najbolje su slikali Sandra Atanacković iz „Car Lazara“ i Pećanac Darko iz KSZS Salcburg. Na drugom mestu su Jovana Gavrić iz „ Stevana Sindjelića“ Salcburg i Nataša Bačinski iz Zajednice Foralberg. Tamara Božinović iz Zajednice Beč i Marija Panić iz „Božura“ su bile treće.
Mladi umetnici vajari pokazali su suvoje umeće i dve prve nagrade ponele su Atanacković Sanja iz „Car Lazara“ Gmunden i Ana Milić“ iz Resavca“. Gvozdenović Julija iz KSZS Salcburg i Mitrić Dane iz „Stevana Sinđelića“ podelili su drugo mesto. Zasluženo treće mesto osvojili su Grubešić Vivijen iz „Božura“ i Goran Ristić i Đukić Dejan iz Zajednice Tirol.
Prvo mesto u ekipnom takmičenju, 33. Kvizu znanja i poznavanja istorije, geografije i veronauke Austrije i Srbije osvojili su takmičari KSZS Salcburg, „Vidovdan“ Linc i Zajednica Beč. Drugi su bili „Car Lazar“ Gmunden, „Stevan Sinđelić“ Salcburg i „Božuri“, na trećem mestu „Bambi“ Beč i Zajednica Tirol.
U folkloru najbolji je bio „Stevan Mokranjac“ Beč, za njim „Jedinstvo“ Beč i „Vidovdan“ Linc. Drugi su bili „Karađorđe“ Beč, „Jedinstvo“ Wergl i „Car Lazar“ Gmunden.
Treće mesto su podelili „Branko Radičević“ Beč, „Petar Kočić“ Figen, KSZS Salcburg i „Zavičaj“ iz Rankweila.
Dodajmo na kraju da je manifestacija u potpunosti ispunila svoj cilj.